Obala Slonovače najnovija je zapadnoafrička naroda za izbacivanje trupa bivše kolonijalne vlasti nakon Malija, Burkina Faso i Niger.
Obala Slonovače objavila je da će francuske trupe ostaviti zemlju ovog mjeseca nakon decenije-duge vojne prisutnosti, postajući najnovija afrička nacija za spuštanje vojnih veza sa svojim bivšim kolonijažom.
U krajnjoj drugoj adresi u utorak, predsjednik Alassane Ouattara rekao je 43. BIMA morski pešadijski bataljon na luku Abidjan – gdje su bili stacionirane francuske trupe – “će biti predati” oružanim snagama “Istorija obale” 2025. januara.
“Možemo biti ponosni na našu vojsku, čija je modernizacija sada efikasna. U tom je kontekstu odlučili na usklađenom i organiziranom povlačenju francuskih snaga “sa Obale Slonovače, rekao je Ouattara.
Francuska, čije kolonijalno pravilo u Zapadnoj Africi završilo je 1960-ih, ima gotovo 1.000 vojnika na obali Slonovače.
Obala Slonovače najnovija je zapadnoafrička naroda za izbacivanje francuskih trupa nakon Malija, Burkina Faso i Niger. U novembru je jedni u roku od nekoliko sati, Senegal i Chad takođe su najavili odlazak francuskih vojnika sa svog tla.
Francuska je 26. decembra vratila svoju prvu vojnu bazu u Čad, posljednju Sahel naciju za domaćin francuskih trupa.
Obala Slonovače ostaje važan saveznik Francuske. Parenje vojnih veza dolazi kao što Francuska pokušava oživjeti svoj propasti politički i vojni utjecaj na afrički kontinent osmišljavanjem nove vojne strategije koja bi oštro smanjila svoju stalnu prisutnost na kontinentu.
Francuska je sada izbačena iz više od 70 posto afričkih zemalja u kojima je imala prisustvo trupa od kraja njegovog kolonijalnog pravila. Francuzi su ostali samo u Džibutiju, sa 1.500 vojnika, a Gabon, sa 350 osoblja.
Analitičari su opisali razvoj događaja u sklopu šire strukturne transformacije u angažmanu regije sa Parizom usred rastućim lokalnim sentimentima protiv Francuske, posebno u zemljama pogotka na udaru.
Nakon izbacivanja francuskih trupa, vojnih lidera Nigera, Malija i Burkina FASO prešli su bliže Rusiji.