Zagovaračka grupa pokrenula je pravnu radnju u Argentini i Čileu, pozivajući zemlje da uhiti izraelski vojnik za ratne zločine u Gazi.
Slučajevi podneseni u Argentini i Čile najavili su u četvrtak navode i nacionalne i međunarodne zakonske obveze. Oni dolaze među šire napore zasnovane na zadnjem Rajab-u Belgium za zemlje pritiska na zemlje širom svijeta kako bi traže sveobuhvatniju pravdu za zloupotrebe počinjene u palestinskoj enklavi.
Slučajevi su ciljali izraelski vojnik Saar Hirshoren za šta je zadnju Rajab Fondacion opisao kao njegova uloga u borbenom inženjerskom bataljonu, koji je predsjedavajući Dyab Abou Jahjah opisao kao “sistematski uključen u uništavanje civilne infrastrukture” u Gazi.
Fondacija je istovremeno podnela žalbu na čitav bataljon sa Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) za “ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida”.
Lokalni tužioci koji rade sa Grupom podneli su krivičnu prijavu u Argentini 24. decembra i Čileli su sutradan, pozivajući na Hirshoreninovo hapšenje. Fondacija je rekla da je Hirshoren u početku u Argentini, kada je prvi slučaj podnesen, prije odlaska u Čile.
Tužioci su naveli “Video dokazi sa Hirshoren-ovog Instagram računa, pokazujući mu aktivno sudjelovanje u uništavanju civilne infrastrukture u Gazi”, kao i “njegovu ulogu u namjernom rušenju naselja, kulturnih mjesta, i bitnih objekata” u kršenju međunarodnog prava.
Nije bilo odmah jasno da li Hirshoren ima dvojnu državljanstvo bilo koje zemlje izvan Izraela i njegove najnovijeg mjesta ostaju nepoznato, rekao je Abou Jahjah rekao je Al Jazeeri.
“Apeliram na Argentinu i Čile da preuzmu svoju odgovornost kao demokratije, države sa vladavinama zakona da uhapsi g. Hirshoren”, rekao je.
Push za širu odgovornost
Najnoviji pravni postupci dolaze nakon što je Amnesty International ranije ovaj mjesec zaključio da je Izrael počinio genocid u Gazi. Stručnjaci za prava UN-a postigli su slične odluke o ratu, koji je počeo nakon napada Hamasa na južnom Izraelu 7. oktobra 2023. godine.
Od tada je u Gazi ubijeno 45.399 Palestinaca, a 107.940 ranjeno u izraelskim operacijama, koje su također uništile mnogo Gazine infrastrukture i donijeli smrtonosnu humanitarna kriza.
Napad Hamasa na Izrael ubio je 1.139 ljudi.
U novembru je ICC izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamin Netanyahu i bivšeg ministra obrane Yoav Galanta, navodeći “ratni zločin gladi kao metodu ratovanja; i zločini protiv čovječnosti ubistva, progona i drugih nehumana djela “.
Izrael je odbacio naloge i više puta je održavao svoje akcije u Gazi u skladu je sa međunarodnim pravom.
ICC je prošlog mjeseca izdao i nalog za hapšenje Hamasovog vojnog zapovjednika Mohammeda Deifa za zločine protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom napada 7. oktobra na Izrael. Izrael je rekao da je Deif ubijen u jurskom štrajku.
Ali zadnju Rajab Fondaciju, nazvan po 6-godišnjem ubijenom u izraelskom granatiranju dok je njena porodica pobjegla u Gazu Cityju ranije ove godine, a druge zagovaračke grupe reklo je da odgovornost treba produžiti izvan izraelskog rukovodstva.
Fondacija je pokrenula pravne radnje protiv izraelskih vojnika koji su građani – ili privremeni posjetitelji – Ekvador, Holandija, Francuska i Kipar, između ostalog.
Grupa se redovno fokusirala na izraelske vojnike koji su objavili zloupotrebe na društvenim medijima. Na primjer, Hirshoren je objavio video daljinski daljinski delonira sedam zgrada u blizini Moseba bin Omaira džamije u Severnom Nuseiratu u oktobru, navodi analizu postova vijesti o padu.
Zagovornici tvrde da su zemlje koje su stranke u društvenim ugovorima međunarodnih prava – uključujući osnivački dokument MKS-a, Rimski statut, kao i Ženevsku konvenciju – odgovorni su za provođenje međunarodnog prava.
U oktobru je grupa podnijela žalbu ICC-u na 1.000 izraelskih vojnika koje su optužile za zloupotrebe, uključujući 12 dvostrukih državljana iz Francuske, 12 iz Sjedinjenih Država, četiri iz Kanade, a tri iz Nizozemske.
Abou Jahjah je rekao sa ICC-om koji uzima dugo odgođene akcije, njegova grupa se nada da će ispraviti “nedostatak” na nivou nacije-državnog nivoa.
Možda je to dug šut. Nijedna od zemalja u kojima je grupa poduzela akciju tražila je prigovaranje protiv identificiranih vojnika. Ni Čile ni Argentina nisu odgovorili na najnoviju žalbu.
Ipak, Abou Jahjah je rekao da se nada da će se poruka odjekti.
“Ne možete dozvoliti da kriminalci dolaze i odmoru u vašoj zemlji kao da se ništa ne događa”, rekla je Abou Jahjah.
“Ne možete jednostavno ne možete zadavati svoje odgovornosti konvencijama koje ste potpisali”, dodao je: “i na principe pravde da su sve ove države utjelovljene u svojim ustavama.”