Ivana Matić i Željka Josić
Žene čine većinu radne snage u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, no njihov udio na najvišim pozicijama i dalje je malen.
Uz to, nedostatak fleksibilnih radnih uvjeta i predrasude vezane uz obiteljske obveze dodatno otežavaju njihovo profesionalno napredovanje.
O tome su u Studiju 4 govorile Željka Josić, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva i Ivana Matić, osnivačica mreže žena u biznisu Women in Adria.
– Ako govorimo o tvrtkama koje su izlistane na burzama, tu se udio žena na vodećim pozicijama konstantno kreće negdje oko 20%, no ove godine došlo je do pada s 22% od prošle godine na 19% ove godine. Postoje razlike po industrijama, primjećujemo da u osiguranju imamo oko 40% žena na vodećim pozicijama, istaknula je Matić.
Napredak
Kazala je kako se vidi veliki napredak u privatnim tvrtkama.
– Vidi se i trend da kćeri samostalno ili sa svojim partnerima preuzimaju vodeće pozicije od svojih roditelja u tvrtkama koje su oni osnovali, naglasila je.
Što institucije javne politike čine kako bi ženama koje se odluče za obiteljski život olakšale poslovne izazove?
Važnost suradnje
– Na nama, odnosno na nacionalnoj politici, je kreiranje boljih zakonodavnih okvira, strateških dokumenata, ali koliko god oni bili dobri, ne možemo ih provoditi bez naših partnera. A kada govorimo o položaju žene na tržištu rada, onda su nam tu poslodavci iznimno bitni partneri, naglasila je Josić.
– U sklopu naših politika vrlo često govorimo o tome kako je vrlo bitno uravnotežiti poslovni i obiteljski život i u skladu s time smo početkom ove godine proveli kampanju koja je bila usmjerena prema podršci roditeljstvu i gdje su nam glavni partneri bili Hrvatska udruga poslodavaca. Ulažemo u ono zakonodavstvo koje je poticajno za roditeljstvo, a i prije nekoliko godina, izmijenili smo i Zakon o radu. Mijenjamo sada i Zakon o rodnim i roditeljskim potporama kako bismo poboljšali financijske uvjete za naše obitelji, kazala je Josić.
Kazala je kako ne mogu kreirati zakonodavne strateške okvire bez partnera.
– Ako kampanje provodimo zajedno, osvješćujemo korisnike i radnike, odnosno same poslodavce, učinak će nam biti bolji. U današnje vrijeme svakome je u interesu zadržati dobrog radnika i nagraditi ga, naglasila je Josić.
Matić ističe kako na tržištu nema dovoljno radnika i da će svaki pametan poslodavac napraviti sve da postavi stvari dobro i privuče dobre zaposlenike te da ih zadrži.
– Mi puno radimo s poduzetnicama. Pomažemo im da poslože svoje poslovne procese, od čega najviše problema ima u procesu ljudskih resursa i tu smo daleko dogurali. Što se tiče korporativnog svijeta, uvijek na tržištu imamo lidere u pojedinim praksama i one koji tek kreću, kazala je Matić.
Što se tiče jednakosti plaća između žena i muškaraca, kazala je kako je u Hrvatskoj razlika nešto manja nego u EU.
– No, to je još uvijek velika nepoznanica na našem tržištu i slijedi nam veliki posao u sljedećim godinama, naglasila je.
Nove potpore
Josić se osvrnula na nove potpore koje bi trebale poboljšati financijsko stanje roditelja.
– Kod nas je udio korištenja od strane očeva i partnera roditeljskog dopusta oko 4-5%, što je i dalje prilično nizak udio i smatramo da će i se s povećanjima uključivati veći broj očeva, kazala je Josić.
– Povećanjima do gornjeg limita od 3000 eura smatramo da ćemo više uključiti očeve, poručila je.
Dodala je kako navedeno financijsko povećanje nije jedino.
– Također ćemo povećati roditeljski dopust nakon prve godine za blizance, treće, četvrto i svako sljedeće rođeno dijete. Povećat ćemo potporu za rad s polovicom punog radnog vremena za roditelje koji su se odlučili umjesto šest mjeseci koristiti pola radnog vremena. Zatim i za njegu za roditelje koji imaju dijete s teškoćama u razvoju, za nezaposlene majke. Cijeli niz potpora koji je uklopljen u ovaj zakon se u ovom trenutku povećava, kazala je Josić.
‘Zaboravlja se na obrtnice’
Što se tiče mjera i naknada, Matić je kazala kako su one pohvalne, ali da se zaboravlja na poduzetnice i obrtnice, te da apeliraju na njihove izazove.
– U zadnjih pet godina paušalni obrt je jedini način da poduzetnici početnici pokrenu posao uz niska davanja državi. I to je vrlo važno za žene koje imaju malu djecu ili koje planiraju djecu. Problemi nastaju kad ostanu trudne. Mi smo krajem 2022. godine bili na sastanku u Ministarstvu rada i pričali smo o tim izazovima. Međutim, nije se uspjelo ništa napraviti. I sada smo se opet javili zbog toga što je ta naknada zaista mala. Prije je bila oko 550 eura, a sada iznosi oko 700 eura, što je nešto malo više nego što prima nezaposlena osoba. Te žene imaju veća primanja i mislimo da bi bilo u redu da njihova naknada bude u skladu s njihovim prosječnim primanjima, naglasila je Matić.
Josić je kazala kako se slaže s njom, ali i naglasila kako to zahtijeva sveobuhvatan pristup i nekoliko drugih ministarstava, “a ne samo naše”.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: