Kriza ozbiljnija nego prošle u BiH, međunarodna zajednica izgubila moć

crna-hronika
Izvor: crna-hronika

Bosna i Hercegovina se suočava s jednom od najvećih političkih kriza od završetka rata, dok se istovremeno postavlja pitanje uloge međunarodne zajednice i kapaciteta domaćih institucija da odgovore na izazove.

Rusija je u međuvremenu zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a o BiH, navodno na zahtjev članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković istakao je da će na sjednici obavijestiti sve članice Vijeća sigurnosti da je u toku “udar na ustavni poredak BiH” te da će BiH koristiti sve pravne mehanizme da zaštiti svoje interese.

O ovim temama razgovarali smo sa Nevenom Anđelićem, vanrednim profesorom međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s University London.

“Ovo je ozbiljnija kriza nego prošle u BiH. Krize koje su se dešavale kratko nakon rata su bile posljedica nedavnih sukoba, posljedica zločina koji su počinjeni i uslovljavanja odnosa političkih faktora u novom periodu”, kazao je Anđelić i dodao:

“Ova situacija mi se čini ozbiljnija nego prethodne jer se dešava 30 godina nakon rata”.

Anđelić dodaje da je status međunarodne zajednice pogoršan i kredibilitet poljuljan.

“Pogoršan je status međunarodne zajednice. Šta znači međunarodna zajednica? 1995. godine to je bilo vrlo lako dogovoreno, Rusija je kolaborirala, njeno vodstvo tada je bilo blagonaklono prema Zapadnim politikama, Kina se tek oporavljala, ekonomija im je bila u počecima. To je bio takav jedan svijet tada. Svijet se promijenio u 30 godina, a BiH nije u svom unutrašnjem ustrojstvu. Na koji način bi se BIH mogla promijeniti da se udržavotvori? To se ne dešava, ide se u pravcu secesionizma”.

Ističe da su izjave Milorada Dodika otišle u nezamislivom pravcu.

“Dodikove izjave su otišle u jednom pravcu koji je bio nezamisliv. Međunarodna zajednica je izgubila sopstvenu moć i donekle kredibilitet kod političkih snaga u BiH koje su imale poštovanje prema njoj”.

“Schmidt je promijenio Izborni zakon, jedna stvar je iskaz moći, a druga stvar je priznanje da sistemski nešto nije uredu u BiH”, dodao je prof. Anđelić za N1