Gaza – Još od samog početka ponovnog pokretanja intenzivnih izraelskih zračnih napada na opkoljeni i razoreni Pojas Gaze, političke analize bile su usmjerene na tumačenje ponašanja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ciljeva koje nastoji postići ponovnim rasplamsavanjem sukoba, zanemarujući pri tome garancije svih posrednika koji podržavaju dogovor o prekidu vatre.
Analitičari s kojima je razgovarala Al Jazeera predstavili su dva moguća scenarija za naredni period, analizirajući lične interese Netanyahua, koji pokušava iskoristiti dešavanja na terenu kako bi ostvario vlastiti plan.
Neuspjeh i prevara
Palestinski pisac i politički analitičar Wissam Afifa izraelski nastavak rata u Gazi tumači kao taktiku Netanyahua da iskoristi primirje kako bi izveo iznenadni napad na frakcije otpora, prelazeći s vršenja pritiska na Hamas kroz zatvaranje prijelaza i blokiranje humanitarne pomoći na pregovore pod prijetnjom vojne akcije.
Afifa smatra da ponovna izraelska eskalacija odražava neuspjeh posrednika, koji nisu uspjeli ispuniti garancije da se rat neće nastaviti. Također, to govori i o neuspjehu američke administracije, koja je najavila da namjerava prekinuti ratove i smiriti situaciju u regiji. Uz to, ponavlja se i politika bivšeg predsjednika Joea Bidena, jer se daje zeleno svjetlo za nastavak borbi, iako je svima jasno da ovaj rat počiva na političkim, ličnim i stranačkim interesima unutar izraelske vlasti i da se vodi u skladu s njima.
Afifa je rekao da se Netanyahuov ured služio obmanama kada je, nakon sigurnosnog sastanka, objavio da je odlučio nastaviti pregovore kako bi se dogovorila sljedeća faza. Međutim, istovremeno se pripremao za eskalaciju, dokazujući svima da je u Netanyahuovim planovima postojalo isključivo privremeno primirje, još od početka prve faze. Ipak, posrednici nisu uspjeli jasno podići svoj glas i smatrati Izrael odgovornom za odugovlačenje i izbjegavanje provedbe preostalih faza sporazuma.
Politički razlozi
Rami Khrais, direktor Centra za političke i razvojne studije u Gazi, smatra da je ponovna agresija na Gazu povezana s Netanyahuovim unutarašnjim političkim krizama, prije svega s pokušajima da izbjegne odgovornost za neuspjehe 7. oktobra, prebacujući krivicu na druge vojne ešalone.
Netanyahu je započeo ovaj proces smjenom ministra odbrane Yoava Gallanta, a zatim je od načelnika Generalštaba Herzija Halevija zatražio ostavku. Nakon toga je otpustio direktora Shin Bet Ronen Bara i počeo raditi na uklanjanju s dužnosti glavne pravne savjetnice vlade.
Govoreći za Al Jazeeru, Khrais je istaknuo da Netanyahu ima naviku bježati od svojih unutrašnjih kriza izvozeći ih u inostranstvo. Dodaje da Netanyahu želi osigurati stabilnost vladine koalicije pred izazovima koji joj prijete, pogotovo u kontekstu potrebe za usvajanjem zakona o budžetu u narednim danima. Netanayhu je zbog toga pribjegao eskalaciji kako bi ispunio zahtjev vođe stranke Vjerski cionizam, Itamara Ben-Gvira, koji je nastavak borbi postavio kao uvjet za svoj povratak u vladu, što je postalo jasno u posljednjih nekoliko sati.
Istraživač političkih pitanja Ahmed El-Komi vjeruje da Netanyahuovo vraćanje agresiji nema nikakve veze s pregovaračkom krizom ili političkim zastojem, kako to pokušava predstaviti Netanyahuov ured u nastojanju da opravda zločine i masakre.
El-Komi to argumentira činjenicom da je Netanyahu postavio nerealne uvjete nakon završetka prve faze primirja i odbio prijedlog američkog izaslanika Adama Boehlera za dovršetak sporazuma. Tvrdi da je izraelska eskalacija zapravo pokušaj izraelskog premijera da pobjegne od krize u vladi, eskalacije unutrašnjih neslaganja i pritisaka porodica zarobljenika.
Politički istraživač dodaje za Al Jazeeru: „Netanyahu zna da povratak u rat i politika vojnog pritiska neće vratiti zarobljenike, što potvrđuje da su ga politički i lični razlozi nagnali da ponovno zapali vatru.“
Naredni period
Predviđajući buduće scenarije, Afifa sugerira da je cilj izraelskog napada izvršiti pritisak na Hamas da pristane na određene uvjete u pregovorima, u nadi da će se povinovati Netanyahuovim zahtjevima.
Afifa upozorava da bi produženje trenutnog talasa eskalacije moglo ponovo izbaciti na površinu ranije krize, posebno ako preraste u širu operaciju i izraelska vojska krene u kopnenu ofanzivu. To bi, dodaje, primoralo otpor na borbu za samoodbranu, čineći ishod rata teško predvidivim.
Upozorio je da će Hamas biti oprezan i da neće popustiti u svojim zahtjevima tokom naredne faze pregovora, s obzirom na to da je ponovna eskalacija dokazala da posrednici ne mogu “spriječiti okupatore u provedbi svojih planova”. Stoga će Hamas nastaviti čvrsto držati „kartu“ zarobljenika kao sredstvo za vršenja pritiska.
Direktor Centra za političke studije vjeruje da produženje rata ide u prilog Netanyahuovim interesima. Prema njegovom mišljenju, najizgledniji scenarij je povratak za pregovarački sto nakon višednevne eskalacije i vojnog pritiska, uz aktiviranje posrednika kako bi se zaustavila agresija na Gazu.
Khrais je dodao: „Netanyahu će tada odugovlačiti s pregovorima i produžiti njihovo trajanje kako bi osigurao izbjegavanje unutrašnje odgovornosti zbog propusta svoje vlade 7. oktobra, pogotovo jer je politička situacija sve bilža neuspjehu.“
Za razliku od svojih prethodnika, istraživač El-Komi vjeruje da će situacija vjerovatno dalje eskalirati, s obzirom na to da je Izrael odranije planirao povratak u rat iz dobro poznatih političkih razloga, a sve to uz pokriće i podršku koju Netanyahuova vlada prima od Trumpove administracije.
Dodao je da se Izrael i SAD slažu u pogledu planova, poput raseljavanja i razoružavanja Hamasa, ali da su protekli mjeseci dokazali da nije moguće postizanje ratnih ciljeva o kojima Netanyahu govori: oslobađanje zarobljenika i eliminacija Hamasa.
El-Komi je odbacio mogućnost da će Netanyahu uspjeti iznuditi besplatne ustupke od Hamasa u vezi sa zarobljenicima i prisiliti ga da pristane na njegove uvjete pod vojnim pritiscima kako bi se ponovo uspostavio prekid vatre.