Medan, Indonezija – Kao majka 18-mjesečne kćeri, Laila Lubis je zauzet doživljavajući izazove i radosti novog majčinstva.
Iako je njena kćerka nedavno izgovorila svoje prve riječi, Lubis već razmišlja o tome kako bi internet i društveni mediji mogli dugo oblikovati njen razvoj.
“Nikada neću dati mobilni telefon svom detetu”, Lubis, koji radi kao humanitarni radnik u mandalinskom Natalu, Sjeverna Sumatra, rekla je Al Jazeeri.
“Neću dozvoliti svojoj kćeri da koristi mobilni telefon sve dok mogu. Možda kad mi je dijete staro oko šest godina, razmislit ću o domovi za njezinu vrtiću, pa će morati imati pristup internetu za to.”
Iza Indonezije bezbrojne porodice imaju slične rasprave među sobom, jer se vlada priprema za uvođenje minimalne dobi za korištenje društvenih medija.
Ministar komunikacije i digitalnih poslova Meutya Hafid prvo je letio planove prošlog mjeseca, kao dio napora za jačanje politika zaštite djece u arhipelagu od oko 280 miliona ljudi.
Iako Vlada tek treba najaviti određenu starosnu granicu, zvaničnici su naglasili potrebu za jačom regulacijom da zaštite maloljetnike od “fizičkih, mentalnih ili moralnih perila”.
Indonezijska ponuda dolazi na pete sličnog napora u susjednoj Australiji, što je u novembru postalo prva zemlja za uvođenje zabrane ispod 16 godina pristupu društvenim medijima.
Prema australijskom zakonodavstvu, platformama društvenih medija poput Facebooka, Tiktok-a i Instagrama suočavaju se sa novčanim kaznama do 32 milijuna dolara ako ne provede dobni zahtjevi.
Prije uvođenja svog zakona, Džakarta je najavila namjeru da nameću privremene smjernice za zaštitu djece za društvene medijske kompanije, dok vlada nacrte zakonodavstvo.
Rekao je Lubis dok zabrana tek treba da dođe u plovidbu, vjeruje da je pozitivna da Vlada ima Kickstanu diskusiju o održavanju djece na mreži.
“Vjerujem da postoji više negativa, a ne pozitivni za djecu koja koriste društvene medije i internet, posebno vrlo malu djecu”, rekla je.
Potencijalna zabrana najnovija je u nizu napora indonezijske vlade da uđe u velike tehnološke firme.
U oktobru su indonezijske vlasti zabranile prodaju Appleovog iPhonea 16 i Google Pixel nad nekom slučaju kompanija da se pridržavaju propisa koji se nalaze da pametni telefoni izvode najmanje 40 posto njihovih dijelova lokalno.
2022. godine, vlada je prijetila da će blokirati Google, Facebook, Twitter i Instagram ako se ne prijave u Ministarstvo komunikacije, iako su kompanije pošteđene iz zabrane nakon prijave prije roka.
Vlasti su takođe blokirale popularnu strujnu platformu Netflix od 2016. do 2020. godine usred strahova da je promovisao “neprikladni sadržaj”, uključujući pornografiju, a ukratko blokirala platformu za video dijeljenje Tiktok u 2018. godini.
“Na neki način, pitanje odražava širi izvor napetosti između Džakarti i Big Tech-a, a Vladini postupak za veću korporativnu odgovornost za održavanje sigurnog informacijskog prostora za Indonezije i sigurnost u australijskom strateškom institutu za stratešku politiku, rekao je u Australijskoj strateškoj institutu za stratešku politiku.
“Nametanjem starosnih ograničenja na korištenju društvenih medija, prebacivanje na tehničke kompanije, što ih čini direktno odgovornim za usklađenost i potencijalni ispadanje”, dodajući da su se rasprave o ograničavanju društvenih medija prevrnuli u Indoneziji, iako su ozbiljni napori približili samo nedavno.
“Vlasti su se prvenstveno fokusirale na eksploataciju djece, radikalne narative i drugi štetni sadržaj”, rekao je.
Iako je zakonodavstvo Australije razbilo novo tlo, potencijalna zabrana Indonezije bi utjecala na daleko više ljudi.
Oko 139 miliona Indonezana koristi društvene medije i gotovo polovinu djece mlađe od dobi 12 pristupnih platformi kao što su Tiktok, Instagram i Facebook, prema Indonezijskom udruženju Internet usluga.
Priyandita je rekao da Gen Z korisnici u dobi od 12 do 27 godina imaju najveću internetsku stopu upotrebe interneta u Indoneziji, na 87 posto, a većina njih aktivna na Tiktoku i Instagramu – oba se pohvali više od 110 miliona korisnika u zemlji.
“Gen alfa [people born after 2010] vjerovatno će biti vrlo proaktivni korisnici društvenih medija. Njihov odlazak iz ovih platformi značiti će da se društveni mediji mogu postaviti da izgube ogroman broj sljedbenika “, rekao je.
Kao i u Australiji, planovi za provođenje minimalne dobi podigli su i zabrinutost zbog privatnosti i potencijalne zloupotrebe korisnika podataka.
“Provedba minimalnih dobnih stare na platformi za društvene medije zahtijevali bi identifikaciju korisnika, poput vozačkih dozvola ili nacionalnih ID-ova. To predstavlja značajne rizike privatnosti, posebno za platforme koje potiču anonimnost, kao što su reddit, kao osjetljivi podaci”, rekao je Priyandita “, rekao je Priyandita.
“Jedna alternativa je da vlada pohranjuje korisničke podatke dok platforme jednostavno verificiraju ID-ove bez zadržavanja ličnih podataka. Međutim, digitalni ID sustavi nose vlastite sigurnosne ranjivosti, jer su ostali podložni kršenjima podataka i zloupotrebe podataka.”
Neki Indonezijci ukršavaju u pitanje potrebu za vladinom intervencijom da bile na maloljetnicima ostavljaju popularne platforme.
Adi Sarwono, socijalni radnik koji vodi program za pismenost Busa Buba za siromašnu djecu u Lampungu, Sumatra, rekao je da se upotreba društvenih medija među mladima ima i pozitivne i negativne aspekte.
“Pozitivnici uključuju razvijanje dječje kreativnosti i njihove komunikacijske vještine. Međutim, postoje negativne stvari koje društveni mediji stvaraju kao što su utjecaj na koncentraciju, nedostatak samopouzdanja, pa čak i poremećaji i maltretiranja,”, rekao je Sarwono rekao Al Jazeeri.
Pokušaj iskorjenjivanja ili ograničenja upotrebe društvenih medija među djecom može biti teško postići u dobi u kojoj je većina ljudi na mreži, rekao je Sarwono.
“Tehnološki napredak nije nešto što se može odoljeti, ali može se mudro koristiti. Postoji potreba za kontrolom dječijeg pristupa društvenim medijima i vremenu kada ga koriste”, rekao je.
“Takođe treba biti prostora za osiguravanje da se djeca nadgleda kada se koriste društveni mediji.”