U Parizu je završen dvodnevni skup čelnika 60 zemalja i direktora najvećih tehnoloških tvrtki za razvoj umjetne inteligencije. Jedan od ciljeva s kojim su se složili jest učiniti je sigurnom i pouzdanom, no završnu deklaraciju nisu potpisali SAD i Velika Britanija.
Prema Vanceovom nastupu odnosi SAD-a i Europe mogli bi ići tako da će SAD i dalje diktirati tempo, a Europa će se u hodu morati prilagođavati i reagirati. Vance je održao nastup koji je bio vrlo upečatljiv, retorički vrlo snažan. Jasno je dao do znanja što SAD želi, a što ne želi. Nije ostavio nikakav prostor za kompromise, baš kao što to ne ostavlja ni Vanceov nadređeni Donald Trump.
Vance je kritizirao europska pravila. Rekao je da na ovu konferenciju nije došao govoriti o sigurnosti umjetne inteligencije, nego o mogućnostima razvoja.
Vance je kasnije sudjelovao na bilateralnim sastancima, između ostalog s predsjednicom Europske komisije, i tamo su se mogle čuti ipak poruke koje su bile nešto više prijateljski nastrojene.
Dvije suprotstavljene vizije svijeta o regulaciji umjetne inteligencije
Na summitu o umjetnoj inteligenciji u Parizu u utorak su se sučelile dvije vizije svijeta – Sjedinjene Države pozvale su na ograničavanje regulacije kako se ne bi ugušilo industriju u usponu kojom dominiraju i nisu potpisale apel za “otvorenu”, “uključivu” i “etičku” umjetnu inteligenciju.
Na zatvaranju dvodnevnog summita, potpisnici apela, među kojima su Kina, Francuska i Indija, zauzeli su se za jačanje koordinacije upravljanja umjetnom inteligencijom za što je potreban “svjetski dijalog” i pozvali da se izbjegne “koncentracija tržišta” kako bi ta tehnologija bila dostupnija.
To je daleko od vizije za koju se zauzimaju Sjedinjene Države, koje kao ni Ujedinjeno Kraljevstvo, nisu potpisale tu deklaraciju, koju je želio francuski predsjednik Emmanuel Macron, koja donosi načela za regulaciju o kojima postoji suglasje.
Taj veliki skup, na kojem su se okupili politički čelnici i čelnici najvećih tehnoloških kompanija, obilježen je u utorak jako kritičkim govorom američkog potpredsjednika J. D. Vancea. To je bio njegov prvi posjet inozemstvu otkako je Donald Trump preuzeo dužnost potkraj siječnja i najavio “Stargate”, plan ulaganja u umjetnu inteligenciju u vrijednosti od 500 milijardi američkih dolara.
Poticanje rasta
Nasuprot Europi koja želi brži razvoj umjetne inteligencije uz definiran zakonski okvir, Vance se zauzeo da se “učini sve što je moguće kako bi se potaknulo politike za rast” u tom sektoru.
– Sjedinjene Države lider su na polju umjetne inteligencije i naša administracija želi da to i ostanu, rekao je.
Nekoliko sati prije, prema pisanju Wall Street Journala, Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu i član Trumpove administracije, najavio je da, sa skupinom investitora, želi kupiti start-up OpenAI, koji je razvio ChatGPT, za 97,4 milijardi američkih dolara. Musk već posjeduje vlastiti start-up za generativnu umjetnu inteligenciju, xAI, osnovan 2023.
– Ne, hvala, odgovorio mu je u ponedjeljak putem X-a šef OpenAI-a, Sam Altman, nazočan na summitu u Parizu.
Prije nego što je otišao iz Grand Palaisa, mjesta održavanja samita, na ručak u Elizejsku palaču, J. D. Vance upozorio je da se ne ulazi u partnerstva s “autoritarnim režimima”, referirajući se na Kinu.
– Udružujući se s njima, vaša nacija vezat će se uz autoritarnog gospodara koji želi infiltrirati se i domoći vaše informacijske infrastrukture.
– Cilj ovog samita bio je okupiti sve s porukom da umjetna inteligencija bude što otvorenija i dostupnija svima. Da se smanji jaz između onih koji ulažu puno i koji su tehnološki napredniji i onih koji su manje. Također da bude u službi čovječanstva. Dakle, da je čovjek taj koji upravlja umjetnom inteligencijom i definira njezinu svrhovitost, te da na globalnoj razini imamo saveze koji s dobrom regulacijom omogućuju što bolji napredak, a istodobno da sve bude regulirano za zaštitu ljudskih prava, naglasio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.
Idući summit u Indiji
Odgovarajući na američke ambicije, Emmanuel Macron inzistirao je da su za razvoj AI-ja “potrebna pravila” i “pouzdan okvir”.
– Trebamo ta pravila da bi AI mogao napredovati” i moramo “nastaviti razvijati međunarodnu regulaciju AI-ja”, rekao je, zatvarajući summit na kojem su najavljena privatna ulaganja u iznosu do 109 milijardi eura u francuski sektor umjetne inteligencije.
Prema riječima indijskog premijera Narendre Modnija, koji je bio supredsjedatelj samita i koji će biti domaćin idućeg skupa o toj temi, izazov je da se ne dopusti da globalni jug zaostane u toj tehnološkoj revoluciji u usponu.
EU će investirati 200 milijardi eura u razvoj umjetne inteligencije
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u utorak u Parizu inicijativu InvestAI u iznosu od 200 milijardi eura, koje bi osigurali EU, vlade država članica i privatni poduzetnici za investicije u razvoj umjetne inteligencije.
– To će biti najveće javno-privatno partnerstvo u svijetu za razvoj pouzdane umjetne inteligencije, rekla je von der Leyen na summitu o umjetnoj inteligenciji u Parizu.
Von der Leyen je rekla da EU može s 50 milijardi eura dopuniti inicijativu europskih vodećih tvrtki koje su obećale 150 milijardi eura.
Time ciljamo mobilizirati ukupno 200 milijardi eura ulaganja u umjetnu inteligenciju, rekla je von der Leyen.
U tih 200 milijardi uključeno je 20 milijardi iz novog fonda EU-a za izgradnju gigatvornica umjetne inteligencije, koje predstavljaju prijeko potrebnu infrastrukturu za daljnji razvoj u tom području.
Von der Leyen je usporedila te gigatvornice s CERN-om, najvećim znanstvenim laboratorijem na svijetu za istraživanje nuklearne energije.
– Želimo ponoviti priču o uspjehu CERN-a u Ženevi. Kao što svi znate, CERN posjeduje najveći akcelerator čestica na svijetu i omogućuje najboljim i najbistrijim umovima svijeta da rade zajedno. I želimo da se isto dogodi u našoj Gigatvornici umjetne inteligencije, rekla je.
Ovo jedinstveno javno-privatno partnerstvo, slično CERN-u za umjetnu inteligenciju, omogućit će svim našim znanstvenicima i tvrtkama, ne samo najvećima, da razviju najnaprednije vrlo velike modele potrebne da Europa postane AI kontinent, rekla je predsjednica Komisije.
Gigatvornice čija će se izgradnja financirati iz fonda InvestAI bit će najveće javno-privatno partnerstvo na svijetu za razvoj pouzdane umjetne inteligencije. One će služiti europskom modelu kooperativne, otvorene inovacije, s fokusom na složene industrijske i kritične aplikacije. Cilj je da svaka tvrtka, ne samo najveći igrači, može pristupiti velikoj računalnoj snazi, navodi Komisija.
Oko 60 velikih europskih industrijskih tvrtki, među kojima su i Airbus, Mercedes, Siemens, LOreala, Spotify ili Mistral AI, pokrenule su inicijativu EU AI Champions i najavile da će osigurati 150 milijardi eura za investicije u umjetnu inteligenciju.
Von der Leyen se u svojem govoru usprotivila tvrdnjama da Europska unija zaostaje za SAD-om i Kinom.
Prečesto čujem da Europa kasni u utrci sa Sjedinjenim Državama i Kinom koje su već odmakle. Ne slažem se s tim, jer je utrka u području umjetne inteligencije daleko od završetka i tek smo na početku, rekla je predsjednica Komisije.
– Želimo ubrzati inovacije. Europa ima neka od najbržih javnih superračunala na svijetu i sada ih stavljamo u službu naših najboljih startupova i naših najboljih znanstvenika, kako bi mogli raditi na umjetnoj inteligenciji koja nam je potrebna. Oni će moći testirati i trenirati svoje modele na našim superračunalima, rekla je von der Leyen.
#Pariz
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!