Iz udruženja ističu kako je Trg ahmićkih žrtava važan kao iskaz pijeteta žrtvama ratnog zločina te da bi doprinosio osvještavanju i educiranju javnosti te prevenciji zločina.
U povodu 32. godišnjice ratnog zločina počinjenog u Ahmićima pokraj Viteza, zagrebački Centar za žene žrtve rata – ROSA, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Sarajevo, zagrebački Centar za građansku hrabrost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Zagreb te Ženska mreža Hrvatske uputili su zajedničku izjavu u kojoj od hrvatskih vlasti zahtijevaju da se odgovorno odnose prema ratnom zločinu počinjenom, kako ističu, u njihovo ime, prenosi Fena.
“U ranim jutarnjim satima 16. travnja 1993. godine napad na srednjobosansko mjesto Ahmići izvele su lokalne postrojbe HVO-a, a Haški sud je ove zločine okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Jedan je to od najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba bošnjačkog etniciteta. Dvadeset i četiri ih je ranjeno, uništeno je 169 kuća te dvije džamije. Trideset i dvije ubijene žrtve bile su žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina”, stoji u zajedničkom saopćenju nevladinih organizacija.
Dario Kordić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, između ostalih, osuđen je po komandnoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u centralnoj Bosni, uključujući i Ahmiće, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) zaključio da je spomenuti zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
U saopćenju se dodaje kako je pravomoćno potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om” te “rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a”.
Preuzimanje odgovornosti
“Od hrvatskih vlasti zahtijevamo da se odgovorno odnose prema ratnom zločinu počinjenom u naše ime na način da obilježavaju ovaj datum te odaju pijetet civilnim žrtvama ubijenim u naše ime na teritoriju Bosne i Hercegovine na isti način kao što se odaje poštovanje žrtava poginulih u ratu na prostoru Hrvatske. Zahtijevamo da se informacije o ovom zločinu uvrste u sve oblike povijesnog sjećanja putem javnih medija i institucionalnih manifestacija. Također, da se uvrste na odgovarajući i odgovoran način u povijesne udžbenike. Zahtijevamo da glavni grad Republike Hrvatske preuzme svoj dio odgovornosti za suočavanje s prošlošću, da imenuje Trg ahmićkih žrtava u Gradu Zagrebu”, navodi se dalje u saopćenju.
Iz udruženja ističu kako je Trg ahmićkih žrtava važan kao iskaz pijeteta žrtvama ratnog zločina te da bi doprinosio osvještavanju i educiranju javnosti te prevenciji zločina.
“Već treću godinu zahtijevamo od Grada Zagreba pozitivan odgovor na inicijativu. Istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi trebali bi se graditi djelima, a ne samo na riječima. Odgovornim obrazovanjem i informiranjem građana Republika Hrvatska može napraviti konkretan korak u sprečavanju ponavljanja ovakvih zločina u budućnosti”, navodi se u saopćenju.