U srijedu, predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump nametnuo je pomeranje recipročnih tarifa na američki trgovinski partneri.
Dan je nazvan “Dan oslobođenja” Trump, koji je potpisao izvršni nalog koji nameće ravnu tarifu 10 posto na gotovo sve nacije, a zatim dodatne tarife o tim zemljama koje optužuju da se optužuju za viši namet na američku robu.
Nagone su poslali šok valove putem globalnih tržišta i potaknule kritiku od svjetskih lidera. Kina i Europska unija već su odgovorila retalijarskim mjerama, signalizirajući rizik od globalnog trgovinskog rata.
Kinesko ministarstvo trgovine pozvalo je Washington da otkaže tarife. “Ne postoji pobednik u trgovinskom ratu, a ne postoji izlaz za protekcionizam”, saopćilo je Ministarstvo u izjavi.
Ravne tarife od 10 posto stupaju na snagu 5. aprila, dok će ostale tarife stupiti na snagu 9. aprila.
Koje su nove tarife najavljene?
Trump je ciljao otprilike 60 zemalja sa prilagođenim recipročnim tarifama. To su zemlje koje su izdvojene kao one koje naplaćuju veće namete na američkoj robi. Stepene stope primjenjuju se i na velike američke trgovinske partnere i manje ekonomije – i saveznike i rivale.
Kina je pogođena tarifama od 54 posto, uključujući 20 posto nameta od ranijeg; Lesoto se suočava sa 50 posto tarifi; Kambodža 49 posto; i susjedan Vijetnam 46 posto.
“Pohod u tarife bila je agresivnija od očekivane,” Lynn pjesma, glavnog ekonomista za veću Kinu u holandskoj banci, rekla je Al Jazeeri.
“Mnogi su očekivali niz tarifa od 10-20 posto. Ovakav agresivni potez vjerovatno će riskirati neku odmazdu od većih igrača, iako bi manje zemlje mogle da se odluče da pokušavaju pokušati i pregovarati o nižoj stopi.”
EU je takođe pogođena tarifam od 20 posto.
Osnovne tarife od 10 posto primijenjene su na sve uvoz koji dolaze u SAD. Neke su zemlje suočene sa 10 posto nameti su Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Singapur, Brazil i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Neće biti dodatnih tarifa na Kanadi i Meksiku – obje zemlje su već podložne tarifama od 25 posto, osim proizvoda obuhvaćenih slobodnim trgovinskim ugovorom sa SAD-om.
Istražite tablicu u nastavku da biste vidjeli koje su zemlje najmanje i najviše pogodile.
Koje zemlje izvoze najviše SAD-u?
U 2024. Meksiko je izveo 505,9 milijarde robe u SAD, navodi američku međunarodnu trgovinsku upravu.
Nakon toga pratila Kina, koja je izvela 438,9 milijardi dolara; Kanada, 412,7 milijardi dolara; Njemačka 160,4 milijardi dolara; i Japan 148,2 milijarde dolara.
Koje će zemlje najviše pogoditi?
Dok Trump nije nametnuo dodatne tarife u Kanadi ili Meksiku, ove zemlje su najvjerovatnije utjecale američke namete, s obzirom na visok postotak izvoza koji idu u SAD.
2023. godine 77,6 posto ukupnog izvoza Kanade otišao je u SAD, prema podacima iz Comtrade Ujedinjenih nacija. Meksikov ukupni izvoz u SAD iznosio je 79,6 posto.
Suprotno tome, dok je SAD najveće izvozno odredište EU, blok ima mnogo drugih zemalja koje kupuju svoje proizvode: 2023. godine, SAD su činile manje od 20 posto izvoza EU, prema Comtradeu.
Slično tome, dok se teška tarifa primjenjuje na kineske proizvode, samo 14,8 posto kineskog izvoza u SAD-u 2023. godine. Dakle, u Kinesko najveće izvozno tržište drugih izvoznih destinacija – uključujući Japan, Njemačka, Indiju i Meksiko – znači da bi moglo boljeti manje od Kanade ili Meksika.
Ipak, tarife bi mogle utjecati na to kako Kina prihvata buduću trgovinu sa SAD-om, prema riječima stručnjaka.
“Eskalacija tarifa i nastavak jednostranih mjera moglo bi produbiti eroziju povjerenja u globalni trgovinski sustav, daljnju pohađaju svoje partnere i smanjuje oslanjanje na američko tržište,” Saradnik sa stručnošću u međunarodnoj trgovini i Kini, rekao je u januaru.
Kako će to uticati na američke potrošače?
2023. godine, SAD su uvozili robu u vrijednosti od tri biliona dolara – oko 1 biliona dolara više nego što je izvezeno.
Američki potrošači već su suočeni sa većim cijenama automobila nakon 25 posto navođanja na svim autosu i automatskim dijelovima koji su ušli u SAD, koji su stupili u srijedu, 2. aprila. Budući da se tarife primjenjuju i na auto dijelove, automobili proizvedeni u SAD-u koji koriste uvozne dijelove postat će skuplji.
“Povećani troškovi prouzročili bi značajne poremećaje u cijelom lancu opskrbe i, možda, što je najvažnije, dovode do značajnih povećanja cijena za troškove američkim potrošačima za vozila”, izjavila je u pismu Regionalna komora i Michauto, udruženje za automobilsku i mobilnost.
U četvrtak je u četvrtak, premijer Novozelandski Christopher reagirao na tarife od 10 posto nametnutih u zemlji: “Završava vožnju veće cijene za američke potrošače, veću inflaciju usporava rast u cijelom svijetu.”