3T konferencija: pola prihoda hrvatskog turizma ovisi o malim iznajmljivačima, a država ih gazi

Iznajmljivači u Hrvatskoj drže više od 120 tisuća objekata s više od 600 tisuća kreveta, što je više od 60 posto turističkih kapaciteta. Ovaj je taj smještaj važan brojem, ali je i pritom fleksibilan. Vlasnicima on donosi prihod i predstavlja razlog da ostanu u svojim mjestima, u primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj. No sad se nakon niza godina žele provesti drastične promjene i drugačije regulirati obiteljski smještaj, uveo nas je u problem Vedran Tomić na početku Talk Showa „Uloga malih iznajmljivača u hrvatskom turizmu – prije i nakon zakonskih promjena 2025.” u sklopu Bugove 3T konferencije (Tourism, Travel & Tech), najvažnije konferencije uoči turističke sezone. Tomić je predsjednik udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, a njegov sugovornik bio je Nedjeljko Pinezić, turistički ekspert za razvoj održivog turizma i obiteljski smještaj.

Iznajmljivači su ljuti zbog novih stopa oporezivanja, zbog poreza na nekretnine koje su prazne ili u kratkoročnom najmu, zbog definiranja pojma domaćina, načina na koji se izdaju suglasnosti, ali i zbog toga što će, odu li ti stanovi u prodaju, većinu pokupovati stranci. Time bi, rečeno je, ostali bez iznajmljivača koji plaćaju poreze i dobili strance koji dolaze u svoj stan.

Generator lokalne ekonomije

Gosti malih iznajmljivača generator su lokalne ekonomije, kaže Tomić koji ne vidi smisao u tome da se smanji njihov broj i gosti presele u hotele koji su u stranom vlasništvu. A država upravo to čini svojim potezima. A kao primjer što se događa kad domaći ostanu bez izvora prihoda i nekretnine završe u rukama stranaca, Tomić je naveo primjer Barcelone.

“Prosvjed protiv turista događa se tamo gdje se lokalno stanovništvo ne bavi turizmom. Protiv turizma prosvjeduju stanovnici velikih gradova koji od tog turizma nemaju nikakvu zaradu”, rekao je Tomić za kojeg reforma zakona predstavlja neprihvatljiv upliv u privatno vlasništvo. “Priuštivo stanovanje nije problem ni moj ni vaš nego eventualno države. Država ne može rješavati taj problem snižavanjem bogatstva građana, odnosno snižavanjem cijena nekretnina. I nije na državi da utječe na to kako će netko koristiti svoju nekretninu, hoće li je iznajmljivati, kratkoročno ili dugoročno, ili je drži praznom.”

“Meni je smiješno da se uspoređujemo s Barcelonom koja je velika koliko i cijela Hrvatska, a ekonomski još jača pa je karikaturalno uspoređivati jedan grad u Hrvatskoj s Barcelonom”, rekao je Pinezić koji smatra da je obiteljski turizam, dobro domaćinstvo, hrvatska prednost. “Zgrade, automobile, brodove i tehnologiju mogu napraviti drugi, i bolje od nas, ali nas ne mogu zamijeniti drugi ljudi. Ako se to dogodi, a to postaje trend, izgubit ćemo svoj najveći adut. Čuvajmo naše ljude i naš model turizma. Sačuvajmo to što smo naslijedili od očeva i djedova za svoju djecu i unuke ili ćemo to trajno izgubiti.”