Karipski lideri su se vratili na prijetnju koju su izdale vlade Sjedinjenih Država da otkaže vize za sve koji rade ili podržavaju kubanske medicinske ustanove, navodeći navode o prisilnom radu i tvrdeći ove misije “obogaćuju kubanski režim”.
Kubanske medicinske misije, koje pružaju ljekare, medicinske sestre i drugo medicinsko osoblje kao i medicinske ustanove, kritične su za zdravstvene ustanove na Karibima.
Pa kako su Karipske nacije odgovorile na ovu prijetnju i šta bi to značilo za zdravstvenu zaštitu tamo?
Zašto američka vlada vodi cilju na medicinskom programu Kube?
Ciljanje kubanskih medicinskih misija nije novo za administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tokom prvog mandata kao predsjednika SAD-a od 2017. do 2021. godine, njegova je administracija izrekla vizne sankcije na Cubinom globalnom medicinskom programu. Njegova vlada tvrdila je da su te misije iznosile “trgovinu ljudima”, jer, navodno, navodno su kubanske ljekare.
Ovog puta, američki državni sekretar Marco Rubio najavio je ograničenja viza za vladine službenike na Kubi, a bilo tko drugo, globalno, da SAD smatraju da su “saučešći” sa Cubinim stranim medicinskim programima. Državni odjel izjavio je da će se ograničenja proširiti na “trenutne i bivše službenike” kao i “uže porodicu takvih osoba”.
Rubio je nazvao kubanski medicinski program oblik “prisilnog rada” i vlade upozorio je da se Karipske nacije koje sudjeluju u ovim programima mogu suočiti sa viznim ograničenjima, kao i potencijalnim trgovinskim posljedicama.
Međutim, nije dat konkretni dokazi za podršku tih potraživanja.
Sjedinjene Države proširuju svoju politiku ograničavanja viza u Cubi. @Stateatept je poduzeo korake kako bi ograničio izdavanje viza na kubanske i saželjene vladine službenika i pojedinca koji su odgovorni za kubu explotativni program rada. Promovirat ćemo …
– Sekretar Marco Rubio (@Secrubio) 25. februara 2025. godine
SAD tvrdi da Vlada Kube iskorištava svoje medicinske stručnjake tako što drže veliki dio svojih plata i ograničavajući svoje slobode. Dok su neki kubanske ljekare oštetili i kritizirali uvjete programa, mnogi drugi kažu da voljno sudjeluju.
Tamarys Bahamonde, ekonomista u američkom centru za latinoameričke i latino studije, rekao je da je ovo pitanje “kompleksno” i trebalo bi da centriraju glasove samih liječnika.
“Bez obzira da li se kubanski ljekari kvalificiraju kao prisilni rad, znamo da ne pregovaraju o svojim ugovorima ili radnim uvjetima”, rekla je ona.
“Kuba zadržava značajan dio svojih plata, a ima iskazivanja ljekara koji potvrđuju ograničenja kretanja, oduzimanju pasoša kubanskih vlasti u zemljama domaćina i ograničenja u dovođenju svojih porodica.”
Istovremeno, Bahamonde je ponovio ključnu ulogu koju kubanske medicinske profesionalce igraju, posebno kada je u pitanju pružanje zdravstvenih usluga nedovoljnoj zajednica.
“Za vrijeme mog vremena radim za stranu ambasadu u Havani, ugledao sam iz prve ruke kako su zahvalne mnogih zemalja za kubanske ljekare i prednosti koje donose u izolirane površine – rekla je u mestima koja su ranije imala malo medicinskog pristupa”, rekla je.
Može li Trumpova administracija zakonski učiniti?
Legalno, Trump ima široko ovlaštenje preko Visa politike putem State Departmenta. Američka vlada može nametnuti ograničenja bez potrebe za odobrenjem Kongresa pozivajući se na nacionalnu sigurnost ili vanjsku politiku.
Nacije pogođene nacije mogu se vratiti diplomatskim ili pravnim kanalima, ali Bahamonde je istakao da američko ciljanje kubanskih medicinskih misija nije isključivo za Trumpove administraciju.
“Predložena ograničenja viza zapravo je širenje politike koje je pokrenula Biden Administracija. Predsjednik Bisene potpisao je prijedlog zakona koji je uključivao sankcije protiv zvaničnika iz trećih zemalja koje su ugovorile Kubine medicinske usluge”, rekao je Bahamonde za Al Jazeeru.
“Iste godine, njegova administracija optužila je i Kubu profita od svojih medicinskih stručnjaka.”
Dodala je da je opozicija kubanskim medicinskim misijama “bipartisan”, navodeći rezoluciju 2024, na čelu sa republičkim kongresmen Markiranom zelenom, pozivajući se na vizne odvode protiv zemalja koje zapošljavaju kubanske ljekare.
“Sentiment u vezi sa kubanskim medicinskim misijama prilično je dosljedan preko stranačkih linija. Bez obzira da li predsjednik Trump ima jednostrano tijelo za nametnutu ograničenja, ne bih očekivao značajan otpor”, rekla je.
Ovo sugeriše da će, bez obzira na to ko je na vlasti, karipske nacije vjerovatno suočavati sa diplomatskim pritiskom zbog oslanjanja na kubanske medicinske stručnjake, rekla je.
Kako su odgovorili lideri Karipske lidere?
Neki karipski lideri proglasili su da će se odreći prava na američke vize ako znači čuvanje kubanskih medicinskih misija.
Ove sedmice, Barbadosov premijer Mia Mottley dao je vatrenu adresu parlamentu, pozivajući američki stav “nepravedno i neopravdano”.
“Nismo mogli proći kroz pandemiju bez kubanskih sestara i kubanskih ljekara”, rekla je.
Trinidad i Tobagov premijer, Keith Rowley, upozorili su da su uplitanje u Karipskim zdravstvenim odlukama neprihvatljivo.
“Izlazi iz plave, zvali smo se trgovcima ljudima jer angažujemo tehničke ljude koji plaćamo gornji dolar”, rekao je Rowley, dodajući da je spreman izgubiti američku vizu.
Slično tome, Saint Vincent i Grenadines premijer Ralph Gonsalves istaknuli su direktni efekt kubanske ljekare kojima imaju pacijentsku njegu.
“Ako kubenci nisu tamo, možda nećemo moći voditi uslugu”, rekao je. “Radije ću izgubiti vizu nego da imam 60 siromašnih i radnih ljudi.”
I prošle sedmice, Jamajčanski ministar vanjskih poslova Kamina Johnson Smith rekao je novinarima da njena vlada smatra kubanskim medicinskim sredstvima kao vitalnom.
“Njihovo prisustvo je važno za naš zdravstveni sistem”, rekla je. U državi trenutno rade 400 kubanskih ljekara, medicinskih sestara i medicinskih tehničara.
U postu na x, bahamski ministar vanjskih poslova Fred Mitchell ubio je za kubansku program, rekavši da njegova vlada “slijedi sve međunarodne najbolje prakse u zapošljavanju rada”.
Hugh Todd, Ministar vanjskih poslova AP-a, rekao je u utorak AP News u utorak da su 15 vanjskih ministara iz Kariba (CariCom) sastala sa Mauricio Claver-Caroneom, američkom specijalnom izaslaniku za Latinsku Ameriku, da izrazimo njihovu protivljenju i zahtijevaju jasnoću na američkoj politici.
“SAD je strateški partner za Caricu, ali ovo vrlo važno pitanje mora se baviti na nivou šefova vlade”, rekao je.
Zašto su kubanske medicinske misije kritične za karipske zdravstvene zaštite, a šta se događa ako seče?
Kuba ima više od 24.000 ljekara koji rade u 56 zemalja širom svijeta, a misije posebno pojačavaju zdravstvenu zaštitu preko Kariba, posebno u osiromašenim nacijama s kojima se suočavaju duboke ekonomske krize i sa ograničenim medicinskim uslugama.
“Uticaj na Karipske nacije ovisit će o tome kako su bitni kubanske ljekare u svojim zdravstvenim sistemima i koliko bi teško zameniti u kratkom roku, a da se na njih značajno utječe na zajednice koje se oslanjaju na njih”, rekao je Bahamonde.
Za mnoge karipske nacije, kratkoročne posljedice bi mogle biti pogubne. Obuka lokalnih ljekara traju godinama, a obučeni profesionalci često migriraju u druge zemlje, ostavljajući istražnu nestašicu.
Kuba pomaže ispuniti ovaj jaz slanjem hiljada medicinskog osoblja koji su mnogo pristupačniji mještanima nego privatne zdravstvene opcije, objasnio je Bahamonde. Ove misije pružaju primarnu njegu, timovi za hitne slučajeve i stručnjake u poljima koje su često nedovoljno zastupljene u bolnicima Karipske.
Oni su takođe igrali istaknutu ulogu kada je u pitanju reagiranje na regionalne katastrofe, poput uragana, zemljotresa i hitnih slučajeva javnog zdravlja. Kubanske ljekare bili su instrumentalni u borbi protiv izbijanja kolere u Haitiju nakon razornog potresa u 2010. godini, a u pomaganju karipskim narodima tokom Pandemije u Covidu.
Koje druge zemlje oslanjaju se na kubanske medicinske misije?
Kuba ne šalje samo doktore na Karipsku; Ima medicinske misije širom svijeta. Neki ključni primjeri uključuju:
- Venezuela je jedan od najvećih primatelja kubanskih ljekara, sa hiljadama koji rade u klinikama zajednice.
- Brazil je imao veliki kubanski medicinski program do 2018. godine, kada je Kuba prisjetila 8.000 ljekara zbog diplomatskog spora.
- Italija je primila kubanske ljekare tokom Covid-19 Pandemića kako bi pomogla preplavljenim bolnicama u nekim od svojih najtežih hitarskih regija.
- Južna Afrika domaćin je kubanskih medicinskih stručnjaka u ruralnim područjima u kojima su nedostaci ljekara.