Održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a. Predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković ponovno je izrazio sućut Sjevernoj Makedoniji zbog strašne tragedije u Kočanima. Govorio je o obnovi od potresa, osobito u Zagrebu. Ponovio je da štrajk obrazovnih sindikata neće biti plaćen. Kazao je da se Trump vidi kao predsjednik mirotvorac, ali i da politika Vlade RH nikada neće biti ustupci Putinu.
– Raspravili smo sve aktualne političke i gospodarske teme i naše aktivnosti. Naravno da smo najprije izrazili još jedno žaljenje zbog ove velike tragedije u Sjevernoj Makedoniji i uputili izraze sućuti. Ja sam danas bio i u veleposlanstvu, upisao sam se u knjigu žalosti. Stalno smo u kontaktu s našim kolegama. Dva pacijenta su nakon ove velike nesreće već prebačena u Hrvatsku. Još tri bi trebala doći i ostajemo, kao što je ministrica Hrstić kazala, na raspolaganju ako bude trebalo zbrinuti i dodatne pacijente u hrvatskim zdravstvenim ustanovama, rekao je.
Hrvatska je osim medicinske pomoći spremna ponuditi i svaki drugi oblik pomoći, ako to bude potrebno.
Plenković na sastanku Europskog vijeća
Sutra, nakon sjednice Vlade, premijer Plenković putuje u Bruxelles.
Ondje će se u četvrtak i petak održati sjednica Europskog vijeća. Među glavnim temama sjednice je povećanje sredstava za sektor obrane.
Govoreći o naoružavanju Europe i događajima poput njemačkog odustajanja od fiskalnih pravila kako bi značajnije ulagala u obranu ili predstavljanja Bijele knjige o budućnosti europske obrane, Plenković je rekao da je Hrvatska danas ekonomski i politički u komfornom položaju u odnosu na ozračje u svijetu i Europi.
No, naša sigurnost više nije neka datost, bez da mi u nju investiramo, naglasio je premijer, dodavši da je vlada to detektirala na vrijeme i započela jačanje vojske i zamjene njezinog naoružanja iz istočnog u zapadno.
Ulaganja u obnovu Zagreba
Govorio je o obnovi od potresa, osobito u Zagrebu.
Rekao je da je ukupno u obnovu zgrada koje su obišli jučer i danas uloženo 118 milijuna eura.
Napomenuo je da je u obnovi grada Zagreba i cijele Banovine Vlada učinila maksimalni angažman.
– Prvo smo iskoristili sva sredstva iz Fonda solidarnosti, produljili rok korištenja, omogućili da se suprotno načelnim pravilima toga instrumenta sredstva iskoriste za konstrukcijsku obnovu kako bismo osigurali visoku suvremenu protupotresnu zaštitu i praktički time jamčili sigurnost ljudi koji su u zgradama u budućnosti, a prilagodili i korištenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i to čak u svoj petini, 2 milijarde eura, za obnovu Zagreba i Banovine i za zgradarstvo, energetsku učinkovitost.
– Do sada smo investirali 3,5 milijarde eura i u Zagrebu i na Banovini, od toga 2 mlrd. u Zagrebu i 1,5 mlrd. eura na Banovini. Nastavit ćemo s tim procesom, važno je da podsjetim da su i zgrade javnoga interesa, kulturna baština, sakralna baština, državna baština, institucije, bolnice, škole, vrtići, svi financirani sredstvima koja je Grad Zagreb nabavio od Vlade RH.
Naglasio je da je kombinacija korištenja Fonda solidarnosti, plana oporavka, državnog proračuna i drugih financijskih izvora omogućila ovakvu obnovu.
– Zagreb će s cijelim svojim velikim sustavom bolnica biti obnovljen u cijelosti. Nema velike bolnice koja se nije obnavljala. Od KBC-a Zagreb, preko KBC-a Sestre milosrdnice, Dubrave, Merkura, “Frana Mihaljevića”, do drugih važnih lokacija u gradu, i to ćemo nastaviti, rekao je.
Dodao je i da su ukupno 142 zgrade obrazovnog sustava u gradu Zagrebu u obnovi ili već gotove ili će biti gotove.
Gospodarski rast i investicije u Hrvatskoj
Plenković je rekao da je na sjednici bilo govora i o pozitivnim izvješćima o kreditnom rejtingu koje su dale i agencija Fitch i agencija Standard & Poors, koje su zadržale Hrvatsku na A-razini.
– Hrvatska je ostvarila vrlo visok rast od 3,8% u prošloj godini, zadržali smo inflaciju u okvirima od 3%, rapidno smo smanjivali udio javnoga duga u BDP-u, rekao je i dodao da će se ti trendovi nastaviti.
Kaže da je u tom kontekstu bitan i veliki projekt završetka 58 kilometara dionice plinovoda između Zlobina i Bosiljeva, prvi dio velike investicije Plinacra, koji je napravio plan za tri dionice od Lučkog do Zaboka, potom Bosiljevo-Kozarac-Sisak, sve te investicije ukupno su vrijedne 533 milijuna eura. Njihov smisao je da povećane kapacitete LNG terminala na Krku možemo transportirati dalje, čime Hrvatska jača svoju ulogu regionalnog središta, rekao je.
Dodao je i da je za vodno-komunalno gospodarstvo u odvodnju do sada u mandatima ove vlade uloženo 4,4 milijarde eura.
Pripreme za lokalne izbore
Plenković je rekao da HDZ na lokalnim izborima ima sjajne kandidate koji su “svi postupno u zahuktavanju pripreme za lokalne izbore”.
“Trebali bi reći – hvala”
Odgovarajući na pitanje o kritici zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića koji je izrazio nezadovoljstvo izgradnjom zamjenskih kuća pet godina nakon potresa, rekao je da se sjeća “gradonačelnika i njegove svite iz Možemo nakon potresa, spavali su pred Saborom i zahtijevali donatorsku konferenciju, potpuno neupućeni u mehanizme kako država članica traži sredstva za obnovu od potresa”.
– Ove 3,5 milijarde o kojima govorimo nije Hrvatska ni grad u Zagrebu donio gradu Zagrebu, nego donijela Vlada RH.
Istaknuo je i da mu je kao Zagrepčaninu izuzetno drago da su u Zagrebu osigurali sredstva za obnovu svih fakulteta, svih bolnica, svih škola, dječjih vrtića te ostalih javnih institucija i sakralnih objekata.
Vezano uz zamjenske kuće podsjetio je da su jednu jučer otvorili u Markuševcu, a po informacijama potpredsjednika Vlade i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića ostalo je desetak kuća koje se još trebaju izgraditi koje će biti izgrađene u narednih godinu dana.
– Umjesto iščuđavanja mislim da bi bilo puno poštenije, fer i korektnije da se kaže hvala vam za sve što radite za Zagrepčane ali i u konačnici za Banovinu. To nije došlo ni slučajno nego je došlo prilagodbom Fonda solidarnosti i potpunim ‘krojenjem’ instrumenta EU iduće generacije za Hrvatsku onako kako je Hrvatskoj u tom trenutku pasalo, poručio je Tomaševiću.
Objasnio je da su sredstva osigurana prilagodbom Fonda solidarnosti i krojenjem instrumenta EU-a iduće generacije za Hrvatsku.
– Taj instrument je za druge zemlje bio namijenjen za ekonomsku revitalizaciju nakon posljedica pandemije COVID-19. Mi smo čak petinu sredstava odvojili za obnovu. Što se tiče tramvaja i autobusa i rotora, sve je to financirano sredstvima koje je osigurala Vlada, rekao je.
Tvrdi i kako si zagrebačka vlast priskrbljuje zasluge i za Zakon o igrama na sreću koji značajno ograničava kockanje i klađenje, iako je on plod prijedloga Vlade koju predvodi HDZ.
Važnost obnove sportskih stadiona u Zagrebu i Splitu
Za stadion Maksimir rekao je da je riječ o sportskoj infrastrukturi od nacionalne važnosti, kao što je i Poljud.
– Da nije Vlada sa Zagrebačkom nadbiskupijom riješila imovinsko-pravne odnose, ne bi se gradilo ništa. To je projekt koji je važan za Zagrepčane, za sport, za hrvatski nogomet, za Dinamo, za simbol grada, rekao je.
Plenković: Najvažniji su učenici
Komentirao je i najavljeni štrajk triju obrazovnih sindikata, rekavši da mu je žao zbog toga.
– Stav Vlade RH, ministra Radovana Fuchsa i svih ostalih je da su nam najvažniji učenici. Bitni su oni zbog kojih obrazovni sustav postoji. To su djeca koja žele ići u školu, to su roditelji koji očekuju da njihova djeca, kada idu u školu, da se ta nastava održi, da napreduju i da taj proces bude nesmetan. Mi smo vlada koja se uhvatila ukoštac s temom koju se nitko drugi nije osudio taknuti zadnjih 30 godina, a to je pokušati donijeti cjeloviti sustav pravičnih, usporedivih mjera za plaće približno istog posla, odnosno približno iste plaće za isti posao i isti rad, rekao je.
Ponovio je da su plaće ljudi koji rade u obrazovanju od 2016. do danas narasle između 80% i 100%.
– Time automatski otpada teza da je inflacija pojela rast plaća. Sad smo sa svim sindikatima javnih i državnih službi pregovarali o rastu osnovice. Ta osnovica je, na temelju našeg zajedničkog dogovora, rasla po formuli 3 plus 3 ovoj godini. Kad to zbrojite s dosadašnjim rastom osnovice u našem mandatu, to je 48%-tni rast osnovice.
Vlada donosi odluku o neplaćanju štrajka u obrazovanju
Naglasio je da najveći sindikat u obrazovanju nije za štrajkove, da među sindikatima ne postoji jedinstvo.
– Želimo biti transparentni i pošteni prema svim zaposlenicima u sustavu obrazovanja. Ministri Marin Piletić i Radovan Fuchs su ovih proteklih dana često bili pred medijima, javili su da Vlada neće platiti ovaj štrajk. Mi ćemo danas, radi pravne sigurnosti, transparentnosti, zakonitosti, u konačnici potpune konzistentnosti s onim što govorimo, donijeti odluku na telefonskoj sjednici Vlade, koju predlaže nadležno ministarstvo, da štrajk neće biti plaćen, naglasio je.
“Trump sebe vidi kao mirotvorca”
Na pitanje koja su njegova očekivanja od razgovora između američkog i ruskog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina, Plenković je odgovorio da će se vidjeti kakvi će biti komentari na sadržaj tog razgovora.
– Trump dolazi s pozicije republikanskog predsjednika koji smatra da su dvije ruske agresije na Ukrajinu koje je proveo Putin bile u vremenima kada su u Americi vodili predsjednici izabrani iz demokratskih stranaka. Uvjeren sam da on misli da se to dogodilo zbog njihovih slabosti. Dok je Trump bio u prvom mandatu, nije bilo nastavka te agresije, nego se dogodila kasnije. On sebe vidi kao predsjednika mirotvorca, onoga koji je u stanju zaustaviti rat bilo gdje koristeći težinu političku SAD-a, ocijenio je Plenković.
Kaže da Trump projicira tu ulogu SAD-a na Ukrajinu i Bliski istok.
– Imam dojam da je njemu najvažnije da pokaže da je on taj koji je osigurao mir. Ako dođe do primirja i mirovnog procesa koji će rezultirati time da će ruska agresija na Ukrajinu biti nagrađena ukrajinskim teritorijem, onda je to jako loše i to nikad ne može i neće biti politika naše Vlade jer time se ruše temelji međunarodnog prava, naglasio je.
Razgovor o vanjskoj politici i prijetnjama za Hrvatsku
Plenković je istaknuo kako, iz perspektive hrvatske države, njezine veličine i načela, međunarodno pravo predstavlja jedan od ključnih okvira kojih bi se trebalo pridržavati. Podsjetio je da Ustav propisuje kako vanjsku politiku vode i oblikuju predsjednik Republike i Vlada, ali i da u Ustavu postoji članak u kojem jasno stoji kako Vlada dok vodi vanjsku politiku ne provodi tuđe odluke, već ih aktivno usmjerava.
U tom kontekstu postavio je pitanje treba li predsjednik Republike ostati suzdržan na nekom događaju i ne iznositi stavove ako se s njima Vlada ne slaže, istaknuvši kako dosad nije primijetio da je to bio slučaj te da bi ista logika trebala vrijediti u oba smjera.
Naglasio je da su u proteklom razdoblju održani određeni kontakti i da su “jasno markirali svoje pozicije”, no da to ne znači nužno slaganje oko svih strateških pitanja.
Zaključio je kako je ključno da i hrvatski narod prepozna prijetnje koje dolaze.
Upitan kada će se održati sjednica Vijeća za obranu odgovorio je: “Kada dođe vrijeme”.
Naveo je da se radi prilagodba dokumenata koji su rađeni prije “velikih tektonskih promjena” – Strategija obrane RH, dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH te zakoni o obrani i o službi u oružanim snagama.
– Kada ti dokumenti budu zreli za daljnje upućivanje, komunikaciju i konzultacije – tada će se dogoditi, poručio je.
#Andrej Plenković#HDZ#Politika
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!