Najviši sud Kube naredio je dva istaknuta disidenta da se vrate na pritvor na osnovu toga da su oboje zasebno prekršili odredbe uslovne uslovne.
U utorak su Tribunal Supremo popularan – ponekad preveden kao Vrhovni sud naroda – odobrio hapšenje Jose Daniela Ferrera i Felix Navarro.
“Pored toga što se ne uskladi sa uslovima svoje uslovne uslovne, [Ferrer and Navarro] Jesu li ljudi koji javno pozivaju na nered i nepoštivanje vlasti u svojim društvenim i internetskim sredinama i održavaju javne veze sa šefom ambasade Sjedinjenih Država “, rekla je Maricela Sosa, potpredsjednik suda.
Obojica su objavljena ranije ove godine kao dio dogovora posredovanog pokojnom papom Francisom i katoličkom crkvom. Kao dio sporazuma, demokrat Joe Biden, odlazeći predsjednik Sjedinjenih Država, ukratko je uklonila Kubu sa popisa državnih sponzora terorizma.
Odluka Bidena brzo je obrnuta kao republikanski Donald Trump zamijenio ga je kao predsjednika 20. januara. Trump je Trump naredio da se Cuba vraća na popis, koji ograničava stranu pomoć, prodaju odbrane i druge financijske interakcije s određenim zemljama.
Ipak, do marta, Kuba je najavila da je završila svoj kraj pregovora, puštajući ukupno 553 osobe. Dok ih kritičari kubanske vlade nazvali su ih “politički zatvorenici”, Havana je tvrdila da su pušteni ljudi predstavljali “različite zločine”.
U utorak, američko Ministarstvo država izdalo je izjavu o osudi najnovijih hapšenja, što je navodno navodno prestalo Ferrerovu ženu i dijete.
“SAD snažno osuđuju brutalni tretman i nepravedni pritvor kubanskih patriota [Ferrer]njegova supruga i sin, kao i Felix Navarro i nekoliko drugih aktivista pro-demokratije “, rekao je na mjestu društvenog medija.
Dodano je da će američka ambasada u Havani “nastaviti sastanku sa Kubancima koji se zalažu za svoja osnovna prava i slobode”.
Jedan od najistaknutijih kritičara zarobljenika bio je sam Ferrer. Ribar i osnivač Patriotskog saveza Kube (UNFAcu), Ferrer se zalagao za demokratske reforme na otoku, što je dovelo do sukoba sa vladom u zajednici Havana.
U intervjuu sa New York Timesom nakon puštanja na slobodu u januaru, Ferrer je uokvirila vatikan-posrednika kao publicitet kaskadu za kubansku vladu.
“U gesti navodnoj dobroj volji, oslobode određeni broj ljudi koji nikada ne bi trebali biti zatvoreni, a zatim žele u zamjenu za to za crkvu i američku vladu da ustupe u koncesijama”, rekao je Ferrer.
“Oni su aplaudirani, a svijet vidi da su tako velikodušni.”
Ferrer je javno odbio prihvatiti uvjete njegovog oslobađanja, uključujući obavezne nastupe suda, na osnovu toga što on nikada nije trebao biti zatvoren u prvom redu.
I on i Navarro su uhapšeni prije, počevši od 2003. godine sa incidentom poznatim kao Crnom proljeće. Taj je vidio 75 disidenata u pritvoru na osnovu optužbi koje su se uručili sa američkom vladom.
Ferrer je također uhapšen 2019. godine o navodima, otet je i napadnuo čovjeka, optužbu koji negira.
Zatim, 2021. Kuba je konkulsirala masovne proteste na visini Covid-19 pandemije, kao osnovne zalihe poput hrane i lijekova postajali su oskudni. Mnogi demonstranti optužili su kubansku vladu za nestašice i odricali ograničenja svojim građanskim slobodama.
Kuba – koja je odavno krivila sankcije za ekonomsku nevolju ostrva – odgovorila je demonstracijama sa policijskim pukotinama, što je rezultiralo širom rasprostranjenim hapšenjima. Navarro i Ferrer bili su među njima pritvoreni, do njihovog puštanja u januaru ove godine.
U nizu mjesta društvenih medija, Ferrerova sestra Ana Belkis Ferrer Garcia najavila je da se vraća u pritvor rano u utorak ujutro. Njen brat nedavno je vodio kuhinju sa supom u gradu Santiago de Kuba.
Napomenula je da su sjedište UNFAcua “opljačkane” i uhapšeni su višestruki aktivisti, zajedno sa Ferrerovom suprugom Nelvom Ismarays Ortega Tamayo i njihov sin Daniel Jose.
“Svi su odvedeni na nepoznatu lokaciju”, napisao je Ferrer Garcia na X. “Jadnim i kukavičkim kriminalnim tiranima! Zahtijevamo njihovo trenutno izdanje i onu zatočenika i političkih zatvorenika.”
Kasnije je dodala da su Ortega Tamayo i Ferrerov sin pušteni “nakon što su se održavali nekoliko sati”.
Organizacije za ljudska prava također su ponudile osude u hapšenju Ferrer i Navarro. Kubanska opservatorija za ljudska prava, neprofitna u Španiji, vezana za incident na smrt pape Francisa, koji je 13. aprila preminuo u dobi od 88 godina.
“Raul Castro i Miguel Diaz-Canel nisu čekali čak 72 sata nakon što je Francisovo pokop poništava svoje obveze”, navodi se opservatorij u izjavi, imenovanje Kube bivšeg i sadašnjeg predsjednika.
Odluka o ponovnom zatvaranju Ferrera i Navarro, opservatorija je dodala, “izdaje papu zahtjev”.
Izvor:
Al Jazeera i novinske agencije