Hrvatska slavi 30. obljetnicu pobjedničke Vojno-redarstvene operacije Bljesak. Naše su oružane snage 1. svibnja 1995. krenule u oslobađanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije. Središnja proslava jubileja bit će u Okučanima, a niz aktivnosti i atraktivan cjelodnevni program organizirali su Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo hrvatskih branitelja. Sve počinje budnicom, središnja svečanost uz prigodan glazbeni program bit će kraj spomen-obilježja “Kocke vedrine”, a najavljen je i prelet borbenih aviona Rafale, dok će se u crkvi sv. Vida služiti misa zadušnica za sve poginule branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu. Motodefile “Bljesak”, biciklista i maratonaca, atraktivne vježbe Hrvatske vojske i policije dio su programa, a tijekom dana posjetitelji na novom i pomoćnom stadionu moći će razgledati taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme OSRH i MUP-a. Osiguran je i tradicionalni vojnički ručak za građanstvo, a sve završava večernjim koncertom. Istog dana u Jasenovcu će otkriti spomen-obilježje smrtno stradalom hrvatskom branitelju Ivici Čaji.
Oslobođenje Pakraca tijekom vojne operacije Bljesak – 1.5.1995. |
Foto: Josip Bistrovic/PIXSELL
Operacija Bljesak izvedena je nakon što su pobunjeni Srbi više godina odugovlačili i odbijali sve ponude za mirnu reintegraciju okupiranog područja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Počela je u 5.21 sat na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca, s istoka, sjevera i zapada krenula je akcija jakim udarima hrvatskih snaga u kojoj je presječeno okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška. Operaciju je odobrio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjeg načelnika Glavnog stožera OSRH, generala zbora Janka Bobetka. Zadaću presijecanja Sektora Zapad uspješno su provele postrojbe zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova. U akciji su prvi put u Domovinskom ratu korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu te su tako dodatno taktički iznenadili neprijatelja. U Bljesku je sudjelovalo oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca, 51 je izgubio život, a ranjena su 162 branitelja.
Već prvi dan hrvatske snage stigle su nadomak Okučana i ušle u Jasenovac. Srbi su na tom području imali tri lake brigade s oko 4000 ljudi. Bježali su u Bosnu preko mosta kraj Stare Gradiške. Pobjegao je i zapovjednik korpusa, a s vojskom je bježalo i srpsko stanovništvo. Srpski gubici procijenjeni su na od 350 do 450 mrtvih te od 1000 do 1200 ranjenih. Zarobljeno ih je oko 1500.
Za manje od 32 sata oslobođena je zapadna Slavonija
U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb – Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Važnu ulogu u operaciji imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MiG-om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, pukovnik Rudolf Perešin.
Oslobođenje Pakraca tijekom vojne operacije Bljesak – 1.5.1995. |
Foto: Josip Bistrovic/PIXSELL
Tijekom akcije Bljesak Srbima je izostala opsežna pomoć, a do njih su došle tek manje, uglavnom policijske jedinice, od kojih su neke sudjelovale i u borbama. Ivan Brigović iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata opsežno je koristio dokumente Srpske Krajine i detaljno opisao okolnosti zbog kojih su srpski pobunjenici u zapadnoj Slavoniji ostali bez pomoći. U svom radu piše da je u pomoć Srbima došlo tek 40 pripadnika “Cigine grupe”, koji su sudjelovali u borbama oko Nove Varoši, kao i pripadnici “Minđušara” iz Knina i jedinice “Ljute”. Oni su pokušali izvršiti prodor iz smjera Stare Gradiške, a do tada su bili angažirani u akciji Pauk oko Bihaća.
– Analizom ovih podataka vidimo kako je pomoć vojnih i policijskih snaga iz drugih dijelova RSK bila zanemariva, što je negativno utjecalo na moral pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, posebice zato što je najavljivan dolazak više tisuća ljudi – piše Brigović.
Oslobođenje Pakraca tijekom vojne operacije Bljesak – 1.5.1995. |
Foto: Josip Bistrovic/PIXSELL
Navodi i da o izostanku pomoći bosanskih Srba govori spis nepoznatog autora, u kojem stoji kako su, na inicijativu Radovana Karadžića, tijekom travnja 1995. nekoliko puta u BiH održani tajni sastanci na kojima se, u nazočnosti Milana Martića i generala Čeleketića, raspravljalo o budućnosti zapadne Slavonije. Na tim je sastancima vođa bosanskih Srba navodno zastupao tezu o besmislenosti obrane zapadne Slavonije i predlagao njezinu zamjenu za Orašje, Bosansku Posavinu ili novac, smatrajući je dijelom RH. Prema tom dokumentu, događaji na području zapadne Slavonije u travnju i svibnju 1995. bili su dio unaprijed smišljenog scenarija, što, iako o tome nema potvrde u drugim dokumentima, potiče srpske priče o izdaji. Navodi kako je i njima tad bilo jasno da rat protiv Hrvatske ne mogu dobiti, ne samo zbog vlastite demoraliziranosti nego i zbog moralno jače i organiziranije Hrvatske vojske. Brigović u svom radu piše i kako su zapadnoslavonski Srbi ostali i bez zračne potpore, koju su im, prema ratnom planu, trebali pružiti zrakoplovi Republike Srpske s aerodroma Mahovljani.
Svojedobno je Express pisao o tajnim spisima CIA-e o Bljesku. Zapisnici sa sastanka 4. svibnja 1995. godine, praktički samo nekoliko sati nakon završetka Bljeska, pokazuju koliko ih je iznenadila operacija, a možda i važnije – pokazuju koliko su se protivili oružanom oslobođenju okupiranih područja.
Oslobođenje Pakraca tijekom vojne operacije Bljesak – 1.5.1995. |
Foto: Josip Bistrovic/PIXSELL
– “Prisutni su izrazili zabrinutost zbog vojne situacije u Hrvatskoj. Zamjenik šefa CIA-e jasno je savjetovao prisutne da je situacija volatilna i da postoji mogućnost ozbiljne eskalacije sukoba u Hrvatskoj i Bosni, uključujući i srpsku intervenciju, uz minimalno prethodno upozorenje. Prisutni se slažu da hrvatskom predsjedniku Tuđmanu nije bilo jasno da američka vlada ne odobrava hrvatske poteze. Odlučeno je da su potrebni određeni koraci kako bi se jasnije iskomunicirala američka zabrinutost”, stoji u zapisniku – pisao je Express.
Na sastanku je bio i Richard Holbrooke, koji će se kasnije proslaviti Daytonskim sporazumom i prestankom rata na ovim područjima. Upravo na njega i njegove suradnike iz američkog ministarstva vanjskih poslova pala je zadaća stvaranja pritiska na Franju Tuđmana. Jedan od prijedloga bio je i sastanak sa zamjenikom američkog predsjednika Alom Goreom, i to u Londonu.
– Prisutni se slažu da treba izvršiti pritisak na sve razine hrvatske vlasti kako bi prihvatili blaže stavove: demilitarizacija oslobođenih područja, povratak srpskih civila i ponovna uspostava UNCRO-a u Sektoru Zapad. Prihvati li Hrvatska ove prijedloge, SAD bi podržao raspoređivanje hrvatske civilne policije u Sektoru Zapad i uklanjanje vojne sile RSK – stoji u zapisniku.
U napomeni je stajalo da taj zadatak pripada ministarstvu vanjskih poslova. A to znači Holbrookeu i njegovim suradnicima.
– Prisutni su raspravljali o potrebnim koracima kako bi se osiguralo da Hrvati jasno vide američke stavove o njihovim vojnim operacijama. Prisutni nalažu da se odmah obavijesti hrvatsku stranu o našoj dubokoj zabrinutosti te da predložimo sastanak zamjenika predsjednika s predsjednikom Tuđmanom u Londonu kao jedan od načina prenošenja informacija Hrvatima o brizi zbog Tuđmanove vojne operacije – piše u CIA-inim dokumentima.
Kao odmazdu Martić je naredio raketiranje Zagreba
Radi odmazde za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Milan Martić naredio je granatiranje Zagreba kasetnim bombama, tzv. zvončićima, tijekom kojeg su pogođeni dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Karlovac i Sisak zasuti su granatama. Kasetne bombe zabranjene su u većini zemalja 2010. godine. Poginulo je sedmero ljudi, ozlijeđena je 181 osoba, a oštećeno je 277 automobila.
Srbi raketirali Zagreb kao osvetu za vojni poraz u akciji Bljesak u zapadnoj Slavoniji 2. i 3.5.1995. |
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
Martić je poslije u Haagu osuđen na 35 godina zbog ratnog zločina, a jedan od najvažnijih dokaza bila je snimka na kojoj on otvoreno priznaje da je naredio granatiranje Zagreba kao odmazdu za Bljesak.
Operacijom Bljesak Hrvatska je dokazala da posjeduje silu sama osloboditi svoje okupirane krajeve, što se pokazalo samo tri mjeseca poslije toga u velikoj Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.