Publikacija Memorijalnog centra ne sadrži samo pregled događaja, sudske činjenice, arhiv, već i poziv svima da posjete mjesta gdje je historija nasilno prekinuta, pogledaju na nišane, poslušaju svjedočenja preživjelih, te na taj način iskažu solidarnost
Interview.ba
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocida počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.
Sadržaj se bavi, kako se navodi u publikaciji, sistemskim negiranjem i zataškavanjem zločina koje su počinile srpske snage, odgovornošću pojedinaca koji su osuđeni pravosnažnim presudama za genocid, svjedočanstvima onih koji su preživjeli te ulogom Memorijalnog centra Srebrenica danas, odnosno vizijom i planovima za budućnost.
“Sigurno područje”
Nedim Jahić, jedan od autora publikacije, za Detektor objašnjava da su na jednom mjestu napravljeni pregled događaja koji su potkovani sudski utvrđenim činjenicama i arhivom, kako bi bilo što jednostavnije za korištenje javnosti, domaćim medijima i novinarima, kao i onima koji dolaze van naše zemlje.
– Cilj nam je bio da to bude jednostavno posloženo, da nije nikakav akademski rad, nego da može što bolje sažeti konkretne informacije. Napravili smo kalendar događaja kako bi javnost mogla pratiti šta se dešava nakon 11. jula, kada fokus javnosti malo padne, a kada imamo nekoliko važnih datuma obilježavanja vezanih za strijeljanja – kaže Jahić.
U presudama Haškog tribunala navodi se da je ubijanje 13. srpnja 1995. izvršeno na rijeci Jadar, u dolini Cerske, u skladištu u Kravici, na livadama u Sandićima iu školi u selu Luke, a nastavilo se narednih dana u Orahovcu, brani kod Petkovca, školi u Ročeviću, školi u Kuli, u Kozluku, Vojnoj ekonomiji Branjevo, u Domu kulture u Pilici, kod Petkovaca. Nezuka, ubijeni su i ranjenici iz bolnice u Milićima, a nastavljena su ubijanja u Snagovu i u Trnovu.
U publikaciji su na oko 70 stranica obrađeni početak rata 1992., usvajanje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 16. aprila 1993. godine, kojom se Srebrenica proglašava UN-ovim “sigurnim područjem”, mjesecima prije pada 1995., kalendarom genocida koji počinje 3. juna 1995. godine – kada su po naređenju komandanta Drinskog korpusa jedinice Bratunačke brigade i odreda za specijalce namjene “Vukovi sa Drine” preuzeli punkt UNPROFOR-a u Zelenom Jadru. Dio se završava operacijom “Asanacija” – prekopavanje primarnih masovnih grobnica, njihovo premještanje i prikrivanje u oktobra 1995. godine.
Moralna dužnost
Haške presude, ali i svjedočenja koja su potkrijepljena forenzičkim i demografskim dokazima, upućuju na to da je znatno više od 7.000 ljudi nestalo nakon zauzimanja Srebrenice. Mnoga sudska vijeća su prihvatila da je u julu 1995. ubijeno između 7.000 i 8.000 Bošnjaka iz Srebrenice i njene okoline.
– Cilj je bio da prikažemo šta je radio Memorijalnog centra u proteklih pet godina, koliko se stvari dogodilo na polju usmene historije u suradnji s BIRN-om i Muzejem ratne historije. Unapređen je arhiv, sad smo došli u fazu da imamo depoe gdje su Sud, Tužilaštvo i Institut za nestale prebacili artefakte. Stigla je i potvrda o predaji elektronske arhive Haškog tribunala za sve slučajeve za genocid i zločine počinjene na području Srebrenice i šire regije Istočne Bosne – ističe Jahić.
Na kraju publikacije iz Memorijalnog centra pozvali su sve ljude da posjete mjesta gdje je historija nasilno prekinuta, pogledaju na nišane, poslušaju svjedočenja preživjelih, te na taj način iskažu solidarnost.
– U svijetu preplavljenim dezinformacijama i negiranjem, dijeljenje tačnih i provjerenih činjenica o genocidu u Srebrenici postaje moralna dužnost. Koristite društvene mreže, blogove, razgovore s prijateljima – ne morate biti stručnjak da biste stajali uz istinu. Dovoljno je imati hrabrosti reći je – navodi se na kraju publikacije.
Publikaciju možete pogledati ovdje.
Vječni smiraj
Upravo danas su okončane pripreme za obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici i Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, a 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima bit će klanjana kolektivna dženaza za sedam žrtava genocida.
Vječni smiraj u Dolini bijelih nišana pronaći će: Senajid Avdić (19), Hariz Mujić (19), Fata Bektić (67), Hasib Omerović (34), Sejdalija Alić (47), Rifet Gabeljić (31) i Amir Mujčić (31).