Objašnjenje
Iran ostaje protivnika SAD-a na Bliskom Istoku od Islamske revolucije iz 1979. godine na čelu sa Ayatollah Ruhollah Khomeini.
Sjedinjene Države-Iran tenzije su porasle u najvišoj tački, nakon što su predsjednika Donalda Trumpa u nedjelju naredili direktne štrajkove da je rekao “izbrisan” ključni nuklearni objekti širom zemlje u cijeloj zemlji.
Iran ostaje najveći suprotnik SAD-a u regionu od Islamske revolucije iz 1979. godine na čelu s Ayatollah Ruhollah Khomeini predodređeni pro-zapadni mohammad reza pahlavi. Od tada su dvije nacije sparile zbog mnoštva pitanja, uključujući iranske nuklearne ambicije, podršku iranskim pravom proksijom u regiji i američko političko uplitanje.
Izrael, koji je odavno smatrao iranu prijetnji, lansirao je neviđene štrajkove preko Irana prošle sedmice nakon što optužuju zemlju razvoja nuklearnog oružja. Izraelske tvrdnje nisu podržani bilo koji vjerodostojan dokaz, ali Trump je izvukao SAD u rat nakon izraelskog udara.
U nedjelju SAD su direktno pogodile Iran u onome što je Trumpova administracija nazvala visoko sofisticirani pristojni napad koji je uključivao više od 125 američkih zrakoplova i 75 preciznih bombi. Washington je rekao da je “opustošio” iranske nuklearne stranice, ali Teheran je upozorio da će se oslabiti.
Evo vremenske trake za odnose SAD-Iran od 1953. godine:
- (1953) Državni udar i ponovno instalacija Shah: Napetosti su u početku počele kuvati nad demokratski izabranim na iranskim premijeru Mohammad MosAddegh-ove napore da nacionalizira anglo-iransko naftnu kompaniju (sada BP). Britanska kolonijalna snaga kontrolirala je većinski udio u zajedničkoj kompaniji jer je ulje otkriveno početkom 1900-ih. MoSADDEGH se kreće u nacionaliziranje kompanije nakon što su njegovi izbori iz 1951. godine natjerao Britanci. SAD-ova centralna obavještajna agencija podržala je Ujedinjeno Kraljevstvo u inženjerskom držaču i podršku nekada spisanom monarhom, Pahlavi, natrag na snagu kao Shah.
- (1957) Atomi za mir: Shahove ambicije za nuklearno napajanje Iran stekli su podršku SAD-a i drugih zapadnih saveza. Obje su zemlje potpisale nuklearni sporazum za civilnu upotrebu nuklearne moći kao dio tadašnjeg američkog predsjednika Dwight D Eisenhower Atomi za mirovni program. Desetljeća kasnije, SAD su Iran dali nuklearni reaktor i uranijum da ga povuku. Nuklearna saradnja čini osnovu za trenutne nuklearno pitanje.
- (1979) Islamska revolucija: Dok su odnosi Teherana i Washingtona procvjetali, Iranci su ušutjeli pod diktaturom Shah i odupirali se percipiranim prevladavanju zapadnog utjecaja na njihov posao. Revolucionarni protesti počeli su ljuljati zemlju krajem 1978. i prisiljavali Shaha da pobjegne u januaru 1979. godine. Prognani islamski učenjak Ayatollah Ruhollah Khomeini vratio se na vladati novu Islamsku republiku.
- (1980) SAD seče diplomatske veze: Nakon premještanja SAD-a da priznamo Shah za tretman raka nakon njegovog izgnanstva, iranski studenti su provalili u američku ambasadu u Teheranu i oteti 52 Amerikance 444 dana. Washington je odsekao diplomatske veze i izrečene sankcije u zemlji. Shah je umro u egzilu.
- (1980-88) SAD podržava Iračku invaziju: Nakon Iračke invazije na Iran pod Saddam Huseina, koji je željan gurnuti natrag protiv Khomeinijeve ideologije, nas je nastrambena iraka, produbljujući tenzije između dva naroda. Rat je trajao do 1988. godine i vidio da hiljade umiru na obje strane. Irak je koristio i hemijsko oružje na Iran.
- (1984) Sponzor označavanja terora: Predsjednik Ronald Reagan službeno je imenovao Iran kao “državni sponzor terora” nakon niza napada u Libanonu, gdje su nas izvučeni nakon što je Izrael uvukao zemlju. U jednom napadu na vojnu bazu u Bejrutu, ubijeno je 241 člana američkih usluga. SAD su okrivili Hezbollah, libanonske šiine pokret podržali Iran. Kasnije, ipak, Reagan je radio s Iranom iza kulisa do slobodnih američkih talaca koje drži Hezbollah. Kada je došlo do svjetla, afera Iran-Contra, kao što je nazvan, bio je ogroman skandal za Reagan.
- (1988) Iranski vazdušni let pucao: Usred ratnih napetosti, pa čak i direktni napadi na vojne ratne brodove u Zaljevu, američki pomorski brod prekršio je iranske vode i pucao na civilni let Iran Air (IR655) krenuo je u Dubai 8. jula. Sve 290 ljudi na brodu ubijeno je. SAD, koji su tvrdili da je to greška, formalno se izvinjavala ili tvrdila odgovornost, ali platila porodice 61,8 miliona dolara kao naknadu.
- (1995) Težeće sankcije: Između 1995. i 1996. SAD su nametnule više sankcija. Zatim, izvršni nalozi predsjednika Billa Clintona zabranili su američke kompanije da se bavemo Iranom, dok je Kongres donio zakon kažnjavanje stranih subjekata ulaganje u energetski sektor zemlje ili prodaje Iran Advanced oružja. SAD su naveli nuklearni napredak i podršku grupama poput Hezbollaha, Hamasa i Palestinskog Islamskog džihada.
- (2002) 11/11 Aftermath: Nakon napada 11. septembra na SAD, predsjednik George W Busha, u stanju sindikalne adrese, rekao je Iran dio “osi zla” pored Iraka i Sjeverne Koreje. Tada je Iran bio parlan sa SAD-om iza kulisa kako bi ciljali međusobne neprijatelje – talibana u Afganistanu i Al-Qaidi. Saradnja je izdubljena, a do kraja 2022. međunarodni posmatrači su primijetili visoko obogaćeni uranijum u Iranu, pozvati više sankcija.
- (2013) Iran nuklearni posao: Između 2013. i 2015., američki predsjednik Barack Obama započeo je razgovore na visokom nivou s Iranom. U 2015. godini Teheran je pristao na nuklearnu ponudu, formalno poznat kao zajednički sveobuhvatan plan djelovanja (JCPOA), koji bi u zamjenu za ublažavanje sankcija ograničio iranske nuklearne aktivnosti. Kina, Rusija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Evropska unija takođe su bila stranka u vezi sa ugovorom koji su ograničili obogaćivanje Irana na 3,67 posto.
- (2018) Trump se povlači iz nuklearne ponude: Pod Trumpovim prvim mandatom, SAD se jednoliko su povukle iz posla u 2018. godini i pukli su sankcije nazad protiv Irana. Trump i Izrael bili su kritični prema dogovoru. Iran je također pozvao svoje obveze i počeo proizvoditi obogaćeni uranijum izvan granica koje je nametnuo posao.
- (2020) LEADER IRGC-a ubijen: Tokom Trumpovog prvog mandata SAD su ubili iranski general Qassem Soleimani, šefu elitne Quds sile Iranskog Islamskog revolucionarnog korpusa (IRGC) u Bagdadu u bagdadu. Godinu dana ranije, administracija je nazvala Qudds forsirati “terorističku” organizaciju. Iran je odgovorio štrajkovima na američkoj imovini u Iraku.
- (2025) Pismo Teheranu: U martu je Trump izvukao pismo Iranskom vrhovnom lideru Ayatollaha Ali Khameneiju predlažući nove pregovore o nuklearnoj bavi sa rokom od 60 dana. Ali Khamenei je odbacio ponudu, rekavši da SAD ne traže pregovore sa Iranom, već namećući zahtjeve za tim. Razgovori su počeli nezvanično u Omanu i Italiji, a Muskat djeluju kao posrednik. Trump je tvrdio da je njegov tim “vrlo blizu” ugovor nakon nekoliko rundi razgovora i upozorio Izrael protiv štrajkova. Teheran, takođe, izrazio optimizam, ali insistirao je na desnoj strani da obogaćuju uranijum – zalijepljenje u razgovorima. Izrael je lansirao štrajkove preko Irana dnevno prije šestog kruga Iran-US razgovora.
- (2025) Američki napadi: SAD su bombardirala tri ključna nuklearna postrojenja u Iranu, navodeći sigurnosne probleme i odbranu Izraela.