Maloljetnički brakovi su jedni od najtežih oblika ugrožavanja prava djeteta, posebno kada su u pitanju djevojčice. Ovi brakovi gotovo uvijek vode do napuštanja škole, socijalne izolacije i mentalnih problema
Piše: R.I.
Vijest iz jula prošla je nezapaženo, a važna je i imala je sretan kraj.
Mediji su kratko objavili da je u međunarodnoj akciji operacija pod nazivom “Globalni lanac” u Bosni i Hercegovini spašen život maloljetne djevojčice, koju su roditelji pokušali prisiliti na brak.
Akcija je pokrenuta s ciljem otkrivanja i borbe protiv svih oblika trgovine ljudima, uključujući seksualnu i radnu eksploataciju, prosjačenje, prisilni rad i prisilne brakove.
A kod nas je MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona obaviješten da su roditelji prisilili maloljetnicu na brak i da se službena ceremonija “prosidbe” trebala održati istog dana – bez njenog pristanka. To je i potvrdila djevojčica tokom ispitivanja.
Sumnja se da su za njenu udaju roditelji htjeli zaraditi, pozivajući se na “običajno pravo.”
Djevojčica je smještena u sigurnu kuću.
Oni su mene prodali
Ovako ogoljene činjenice ne otkrivaju o kako važnom pitanju i problem govorimo. Jer prisilni brakovi maloljetnica, ali i njihova ‘prodaja’, su nažalost i dalje svakodnevnica kod nas. Većinom je riječ o prisilama u siromašnim zajednicama, porodicama koje žive na rubu egzistencije, ugroženim te diskriminisanim članovima društva.
Posvjedočila nam je to i naša sugovornica, zvat ćemo je Merima (39). Otac ju je prodao s 13.
S bolom se sjeća dana kad je natjerana u brak s čovjekom koji joj je mogao biti otac.
– Odveo me amidža u kafić, kaže vi ćete biti udate (Merima i još dvije sestre, op. aut), doći će ti ljudi. Ja sam plakala, rekla sam ocu – neću. On je rekao – moraš da ideš… Ja sam oboljela od toga, dobila sam štitnu žlijezdu. Oboljela sam na živcima, hodala sam kao luda… – priča Merima.
Zna da je jedini razlog što je natjerana u brak novac:
– Oni su dobili pare, oni su mene prodali. Nemam pojma za koliko…Koliko je on njemu dao para ja pojma nemam.
U braku je bila pet godina, konstantno fizički maltretirana. Rodila je troje djece. Oduzeta su joj.
Djevojčice „imaju cijenu“
Mirsada Bajramović (Udruženje Zemlja djece), stručnjakinja za zaštitu djece iz Tuzle tokom godina susrela se s velikim brojem maloljetničkih brakova.
– Najekstremniji su slučajevi kada je dvanaestogodišnja djevojčica prodata za ‘golfa dvojku’ kroz taj tzv. maloljetnički brak. Također, imali smo slučaj da je djevojčica nažalost prodata za 1.500 KM. Cijene za djevojčice kroz te ugovorene brakove se kreću od 600 KM do 15.000 KM – navodi Bajramović.
Indira Bajramović, predsjednica Udruženja Žena Romkinja “Bolja budućnost” ističe također da zna za drastične, gotovo nevjerovatne slučajeve.
– Znam za slučajeve gdje je dijete prodato za tri hiljade ili gdje je majka dala kćerku za ovcu, ili otac za litar rakije. Katastrofa je šta se dešava! Neki slučajevi nisu ni procesuirani jer većina sudija i tužilaca pa čak i advokat kaže da je to običajno pravo Roma. Onda šta je s neromima – navodi Bajramović.
Ombudsmani: Hitne izmjene zakona
Prema Specijalnom izvještaju ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, od 2019. do 2021. godine najviše prijava nadležnim tužilaštvima u vezi s maloljetničkim brakovima zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu, čak 37 slučajeva. Ombudsmeni ističu da veliki problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi jer su, nažalost, takvi dječji brakovi paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacija koje se povezuju s trgovinom ljudima.
U prošlogodišnjem Specijalnom izvještaju ombudsmani konstatiraju: Nadležne institucije ne posvećuju dovoljno pažnje zaštiti prava djece.
Aleksandra Marin Diklić iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH ukazala je da zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini, naročito u Federaciji BiH, zahtjeva hitne izmjene kako bi se poboljšala zaštita maloljetnih osoba.
Važno je, ističe, uskladiti krivično zakonodavstvo Federacije BiH s međunarodnim standardima, poput Lanzarote konvencije, što je već implementirano u RS.
Ali i u RS su zakoni dobri samo na papiru.
Mediji prošle godine objavili da su 221 djevojke u trenutku sklapanja braka imale između 15 i 19 godina, što je podatak entitetskog Zavoda za statistiku.
Iako upućuje na problem maloljetničkih brakova ostao je tek statistika.
Bez obzira na činjenicu da maloljetnički brakovi imaju ozbiljne posljedice po maloljetnike, posebno djevojčice.
Zakon je decidan – maloljetnički brakovi mogu sklopiti samo pod određenim uslovima predviđenim porodičnim zakonom, a maloljetna osoba mora imati najmanje 16 godina. No, prisustvo velikog broja brakova koji se sklapaju u ovoj dobi sugerira da postoje nepravilnosti u provođenju zakona i nedostatak zaštite maloljetnika.
S druge strane iz centara za socijalni rad u Banja Luci i Bijeljini stižu izvještaji o slučajevima djece koja su stupila u brak, ali bez službenog zaključenja pred matičnim uredom. Pa problem postaje još veći.
Nedostatak svijesti o zloupotrebi bračnih zajednica i nedostatak dokaza često dovode do obustave postupaka ili prekvalifikacije krivičnih djela.
Ombudsmeni za ljudska prava BiH upozoravaju da su prisilni maloljetnički brakovi poseban problem, a često povezani s trgovinom ljudima i drugim oblicima eksploatacije. Ističu da siromašna djeca, posebno ona koja pripadaju romskoj zajednici, predstavljaju posebno ranjivu grupu.
Komitet UN-a za prava djeteta je preporučio BiH da izmijeni porodične zakone entiteta kako bi se otklonili svi izuzeci koji omogućavaju sklapanje brakova za maloljetnike ispod 18 godina.
I šta treba da se uradi?
Dugoročne posljedice
U okviru projekta “Pravo na budućnost”, koji financira Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a reaizira CARE International s Udruženjem žena romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle i Fondacijom “Krila nade” iz Sarajeva uz podršku Action Deutschland Hilfa, radi se na nekoliko frontova.
Prije svega, potrebna je saradnja rodbine, komšija, prijatelja… da prijave nadležnim organima bilo kakvu sumnju na prisilu, eksploataciju ili trgovinu ljudima.
– Zaštita djece i poštivanje ljudskih prava apsolutni su prioriteti. Rani brakovi imaju dugoročne posljedice, a djelovanjem preveniramo problem koji se manifestira transgeneracijski. Kada mladi stupaju u rane brakove, kada maloljetnici budu prisiljeni na brak to ne samo da utječe na njih nego i na cijelu zajednicu – upozorava direktorica CARE International Balkan Sumka Bučan.
Dodaje kako su Romkinje najugroženija kategorija bh. društva, kako su suočene sa dvostrukom diskriminacijom – kao pripadnice nacionalne manjine i kao žene. S posebnim akcentom na život u patrijarhalnim zajednicama.
– Dječiji brakovi su često paravan na kojem piše « tradicija », a koji zapravo kriju trgovinu djecom i druge vrste eksploatacija koje se povezuju s trgovinom brakova. Maloljetnički brakovi nisu tradicija. Kada je u pitanju dobrobit i sigurnost djece tradicija ne smije biti ispred prava – zaključuje Bučan.
Kroz projekat “Pravo na budućnost” aktivno će sudjelovati više stotina mladih i starijih Roma_kinja o njihovim pravima, koji će aktivno, kroz direktan rad, radionice, kampanje i dijalog jačati ne samo mentalno zdravlje i o snažiti djevojčice i dječake već uticati na cijelu zajednicu. Cilj je da se probudimo i shvatimo da djevojčice, djevojke i mladići djetinjstvo trebaju provoditi u školi, a ne u braku.
Slučaj iz Sarajeva
Cilj je zato zagovarati promjene, koje se tiču tradicije koja nije sveto slovo, trenutne situacije s djelovanjem nadležnih institucija, buđenja svijesti i savjesti. Da se ne ponovi prošlogodišnja priča u Sarajevu, gdje je majka prodala kćerku starijem muškarcu.
Škola je obavijestila Centar za socijalni rad i Ministarstvo obrazovanja da djevojčica već duže ne ide u školu. A majka je predstavnicima Centra rekla da se kćerka nalazi kod rođaka, navodno brine o bolesnoj osobi. I time je postupak okončan. Sve dok djevojčica nije pobjegla i policiji ispričala pravu istinu.
Puno je pitanja ostalo otvoreno nakon ovog slučaja. Ali, najvažnije od svih je: Kad će djeca i njihova prava postati prioritet u našem društvu ?
Maloljetnički brakovi su jedni od najtežih oblika ugrožavanja prava djeteta, posebno kada su u pitanju djevojčice. Ovi brakovi gotovo uvijek vode do napuštanja škole, socijalne izolacije i mentalnih problema.
Posljedice su duboko destruktivne. Djevojčice koje stupaju u maloljetničke brakove suočavaju se s fizičkim, emocionalnim i seksualnim nasiljem, a rane trudnoće mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući prijevremeni porođaj ili smrt majke i novorođenčeta.
I šta onda bez akcije znači mrtvo slovo na papiru?