Za nas je najveći izazov tokom ovog procesa bio upravo formalizacija rodne ravnopravnosti kroz službene dokumente i procedure. Iako postoji dobra volja, pokazalo se da je neophodno dodatno educirati menadžment i zaposlene, te osigurati da se te politike i stvarno primjenjuju u praksi
Piše: Adin ŠABIĆ
U Kantonalnoj javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja Sarajevo nije bilo puno premišljanja da se uključe u projekat „Međusektorsko pratnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada“.
Tako su, uz još sedam kompanija i institucija postali dio projekta kojeg finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini a implementiraju Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva i Fondacija Lara iz Bijeljine.
Direktor KJU Asad Jelešković ističe šta su prepoznali u ovom projektu.
– Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja uključila se u projekat „Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu jednakost na tržištu rada“ jer prepoznaje važnost integracije principa rodne ravnopravnosti u svoje poslovanje, posebno u kontekstu usklađivanja s evropskim standardima i zakonodavstvom. Najvrijednije u ovom projektu je što nam omogućava da razvijemo interne dokumente i politike koje su neophodne za aplikaciju na međunarodne projekte, jačamo institucionalne kapacitete i doprinosimo društvenoj jednakosti i održivom razvoju – naglašava on.
Usklađivanje s EU standardima
Ističe kako projekat za ovu insitituciju znači puno.
– Dobijamo mogućnost da u našoj ustanovi napravimo jednake uslove rada za oba spola. A to dalje znači da stvorimo radno okruženje u kojem svi zaposleni imaju jednake mogućnosti za napredovanje, profesionalni razvoj i učešće u odlučivanju – bez obzira na spol. To podrazumijeva i uspostavu internih procedura koje prepoznaju i otklanjaju eventualne oblike diskriminacije ili neravnopravnosti – dodaje Jelešković.
Ustanova s jasno definisanim obavezama
Priznaje i kako prije ovog projekta u KJU za zaštićena prirodna područja Sarajevo pitanja rodne ravnopravnosti, odnosno jednakih uslova rada nisu sistematski tretirana.
– Postojala je svijest o važnosti ravnopravnosti, ali bez konkretnih mjera i dokumenata. Kroz učešće u projektu, prepoznali smo potrebu da ovo pitanje institucionaliziramo. Danas, kad smo već pri kraju projekta, imamo razvijene politike i dokumente koji jasno definišu obaveze ustanove u pogledu rodne ravnopravnosti. To je važan korak za usklađivanje s EU standardima i za uspješno učešće u međunarodnim projektima – napominje Jelešković.
Na pitanje smatra da su najčešći najčešći izazovi s kojima se firme/ustanove u BiH suočavaju kad je u pitanju preveniranje diskriminacije na radnom mjestu, šta je za kompaniju bio najveći izazov u ovom procesu koji ste prošli sa INFOHOUSE i LARA, Jelešković odgovara:
– Jedan od najčešćih izazova u firmama i ustanovama u BiH kada je riječ o preveniranju diskriminacije na radnom mjestu je nedostatak jasno definisanih internih procedura i svijesti o važnosti ovih pitanja. Diskriminacija se često ne prepoznaje ili se zanemaruje, jer ne postoji sistem koji omogućava njeno evidentiranje i adekvatno rješavanje. Za nas je najveći izazov tokom ovog procesa bio upravo formalizacija rodne ravnopravnosti kroz službene dokumente i procedure. Iako postoji dobra volja, pokazalo se da je neophodno dodatno educirati menadžment i zaposlene, te osigurati da se te politike i stvarno primjenjuju u praksi. Zahvaljujući podršci INFOHOUSE i LARA, uspjeli smo taj izazov pretvoriti u priliku za institucionalno jačanje i usklađivanje sa savremenim standardima.
Konkretan alat za prijavu diskriminacije
Treba napomenuti da je ova institucija otišla i korak dalje, jedna je od rijetkih koja je integrirala online alat za prijavu diskriminacije po spolu na radnom mjestu, IT alat koji je izrađen upravo u ovom projektu.
– Odlučili smo se za integraciju online alata za prijavu diskriminacije po spolu jer smatramo da je transparentan, siguran i efikasan način da zaposlenici anonimno i bez straha prijave eventualne slučajeve diskriminacije. Ovaj alat je konkretan korak ka stvaranju povjerenja među zaposlenima i jačanju kulture jednakosti u našoj ustanovi. Očekujemo da će alat doprinijeti ranom prepoznavanju i rješavanju problema, te poslužiti kao podrška u izgradnji radnog okruženja u kojem se svi osjećaju zaštićeno i ravnopravno. Također, njegovim uvođenjem dodatno usklađujemo naše interne mehanizme sa savremenim praksama i standardima koji se traže, posebno u kontekstu međunarodnih projekata i EU integracija – zaključuje Jelešković.
Uvijek među prvima
Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja je u ovom projektu uvijek bila među prvima.
Iza sebe već imaju izrađen Plan rodne ravnopravnosti koji ima za cilj zaštitu zaposlenica i zaposlenika od uznemiravanja, kao i osiguravanje uslova rada u radnom okruženju u skladu s najvišim etičkim standardima. U kontekstu zaštite ljudskih prava, definisan je pravni okvir na koji se obavezuju institucije da se podigne svijest o prevenciji i postupanju u slučajevima bilo koje vrste diskriminacije.
Uspostava rodne ravnopravnosti jedan je od ključnih ciljeva i prioriteta razvoja svakog savremenog društva. Rodna ravnopravnost znači jednaku vidljivost, podsticanje i učešće oba spola u svim sferama javnog i privatnog života. Ravnopravnost spolova ne znači da su muškarci i žene isti, već da su jednaki, da imaju jednake šanse i prava, vjeruju u KJU za zaštićena prirodna područja Sarajevo.