Washington, DC – Odluka evropskih zemalja na izricanju sankcija “Snapback” protiv Irana mogu dalje pogoršati međunarodne tenzije, kažu stručnjaci, jer su strahovi od regionalnog rata na Bliskom Istoku.
U četvrtak, Njemačka, Francuska i Velika Britanija – najveće evropske ekonomije – pokrenule su 30-dnevna procesa za ponovnu upotrebu sankcija zbog onoga što su nazvali “značajnim” kršenjem sporazuma o 2015. godini za ograničavanje Iranskog nuklearnog programa.
“Ono što krećemo prema snapback scenarij u kojem se vraćaju sankcije i Iran će vjerovatno da će se na neki način osvetiti,” rekao je Ryan Costello, direktor politike u Nacionalnom iranskom Američkom savetu (NIAC).
A tenzije bi mogle eskalirati u obnovljenim nasiljem nakon izraelskih napada na Iran početkom ove godine. “To je još jedna vrsta Domino koji pada na putu prema ratu u juni”, rekao je Costello.
Sjedinjene Države, koje su u junu bombardirale tri nuklearne postrojenja, kao dio izraelskog napada na Iran, pozdravila je potez europskog zemalja.
Ali administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa također je ostavila otvorena vrata za razgovore s Iranom.
“Sjedinjene Države ostaju dostupne za direktan angažman sa Iranom – u daljnjem mirnom, trajnoj rezoluciji na Iran nuklearno pitanje”, rekao je američki sekretar državnog sekretara Marco Rubio u izjavi. “Snapback ne u suprotnosti s našom ozbiljnom spremnosti za diplomaciju, to samo pojačava.”
Costello je, međutim, naglasio da je Iran bio za stolom prije nego što je Izrael lansirao svoj 12-dnevni rat.
Okrug nuklearnih razgovora između nas i iranskih zvaničnika bio je održan 15. juna. Ali izraelske bombe su počele padati na Teheran dva dana prije zakazanih pregovora, odgađajući ih u nedogled.
Costello je to rekao da će se vratiti u nuklearne rasprave, SAD i Europa prvo morali obnoviti povjerenje Iranu.
“Preveliki osjećaj u Iranu je da su ti razgovori bili svaka – da će Izrael navući Iran sa američkom podrškom u određenoj mjeri bez obzira na to što su učinili u pregovaračkom stolu”, rekao je on za pregovarački stol “, rekao je on za pregovarački stol”, rekao je on za pregovarački stol “, rekao je on za pregovarački stol”, rekao je za Al Jazeeru. “Tako i Evropljani i SAD moraju odražavati tu stvarnost.”
Šta je snapback?
Trenutna kriza može se pratiti na Trumpovu odluku o izvlačenju SAD-a iz Iran nuklearnog posla 2015. godine tokom prvog mandata 2018. godine.
Accord 2015 – formalno poznat kao zajednički sveobuhvatan plan djelovanja (JCPOA) – primorani Iran za suzbijanje svog nuklearnog programa u zamjenu za dizanje međunarodnih sankcija protiv svoje ekonomije.
Ali kako bi se osiguralo da Iran može brzo biti kažnjen ako povrijedi sporazum, ugovor je uključivao mehanizam “snackback” za ponovno postavljanje niza sankcija Ujedinjenih nacija.
Mehanizam je dao bilo kakvu potpisnicu sporazumu – SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Rusiju ili Kinu – moć Kickstart procesa za oživljavanje šest rezolucija sankcija sigurnosti UN-a.
A snapback je veto-otporan, što znači Rusija i Kina, oba saveznici Irana, ne mogu blokirati obnovu sankcija.
2020., SAD su pokušali aktivirati snapback klauzulu JCPOA, ali napor nije uspio jer Washington više nije strana u sporazumu.
Od izlaska SAD-a u 2018. Iran, Iran postepeno eskalira svoj nuklearni program, ali iranski zvaničnici inzistiraju na tome da zemlja ne traži nuklearno oružje.
Čini se da je odluka o ugledu za ponovnu sanciju UN-a o Iranu u oktobru istekla isteka odredbe Snapback-a, koja ocjenjuje 10 godina nakon što je nuklearni posao stupio na snagu.
Stručnjaci kažu da su vlade u Parizu, Londonu i Berlinu u suštini pozivaju odredbu iz dugog napuštenog sporazuma za osiguranje sankcija UN-a protiv Irana.
Sina Toossi, stariji saradnik u Centru za međunarodnu politiku, rekao je da je snapback bio uključen u JCPOA kako bi se osiguralo da se sve strane pridržavaju ugovora, ali evropske sile ga koriste za daljnji pritisak Iran.
“Sveukupno SAD i evropski pristup Iran bili su samo brutalni moć – kao što je moglo u pravu”, rekao je Toossi rekao Al Jazeeri.
“Sve o pravnim kontaktima i istorijskim kontaktima i međunarodnim normama nije bitno. Samo žele koristiti ovaj instrument da jednostrano ponovo prepravljaju sankcije na Iranu.”
Šta Evropa želi?
Francuska, Njemačka i Velika Britanija, međutim, istakli su tri uvjeta za odlaganje sankcija za snažnim sankcijama za šest mjeseci.
Zahtjevi su za nastavak direktnih razgovora sa SAD-om, vratite punu saradnju sa nuklearnim satom UN-a i otkrijte novu lokaciju za svoje snažno obogaćene uranijum nakon nasložanja u SAD-u i izraelskih udara.
Neki američki izvještaji sugerirali su da su uranijumske zalihe zakopane pod sada oštećenim nuklearnim postrojenjima, ali Iran je također mogao premjestiti materijal prije nego što su nas SAD bombardovali.
Analitičari kažu da, dok se evropski uvjeti mogu činiti razumnim na površini, oni su izazovni za iransko rukovodstvo da pristane.
Europske ovlasti žele da Teheran preporučuje pregovore s Washingtonom, bez uvjeravanja od SAD-a i Izraela da ne bi ponovo napali.
Teheran je takođe obustavio punu saradnju sa međunarodnom agencijom Atom Energetske energije UN-a (IAEA) nakon što čuvar nije uspio osuditi američke i izraelske napade, što je rekao prekršio međunarodno pravo.
Ranije ovog mjeseca, Iran je omogućio da se neki IAEA inspektori vrati u zemlju, ali agencija UN-a još uvijek nije pristupila ili nije ocijenila štetu u iranskim objektima za obogaćivanje.
Što se tiče uranijuma, Iran se boji koji otkriva lokaciju zaliha će pozvati samo Izrael ili SAD da ih bombardiraju.
“Ako se lokacija obogaćene uranijumu vrlo jasno poznati sa širim svijetom, uključujući nas i Izrael, tada je to treptajući cilj za praćenje nas ili izraelskih udara u tim objektima da se vratim iranski program natrag”, rekao je Costello na Al Jazeeri.
“Dakle, zato što nije isključeno, Iran će biti veoma teško da ustupi takav dogovor.”
Uticaj snapbecka
Ali tri europska ovlaštenja tvrdila su da su zahtjevi potrebni jer Iran nuklearni program predstavlja “jasnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti”.
“Danas je Iran-ova neusklađenost sa JCPOA jasna i namerna, a nalazi se veća briga o šifriranju u Iranu izvan praćenja IAEA”, saopćile su u izjavi.
“Iran nema civilno opravdanje za svoje visoko obogaćene zalihe uranijuma … što je takođe nepravedno za IAEA.”
Teheran je odbio taj argument rekavši da su evropske ovlasti prekršile sporazum za 2015. godinu prihvaćajući odluku SAD-a za 2018. godinu za obnavljanje sekundarnih sankcija za iransku ekonomiju.
Većina zemalja i preduzeća širom sveta provode nas sankcije iz straha da će biti sankcionirani.
Iranska ekonomija se već nakuplja pod teškim američkim sankcijama sa globalnim implikacijama.
Ali sankcije UN-a – koje uključuju embargo oružja – moglo bi omogućiti jednostrane sankcije od strane drugih zemalja. Takođe mogu dalje potkopati povjerenje u iransku ekonomiju. Već je iranski rial naglo pao nakon najave u četvrtak.
“Postoji više amortizacije valute zbog snapbekta; to je još jedan psihološki šok za ekonomiju”, rekao je Toossi.
Evropa ide soko
Od kraja 21. veka, evropske zemlje vide se kao moderirajuće uticaj na Hawkish impulse Washingtona prema Iranu.
Uprkos pridržavanju američkih sankcija, evropski čelnici su se vokalno protivili Trumpovom izlazu iz JCPOA u 2018. godini.
Ali budući da se Trump vratio u kancelariju u januaru, Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji su se pojavili jače liniju protiv Teherana.
U junu su evropske ovlasti ne samo da nisu osudili Izrael-ov neprovokovan rat na Iran, ali izgledali su i da ga podržavaju. Kancelarka Friedrich Merz čak je predložila da Njemačka i Zapad imaju koristi od napada.
“Ovo je prljav rad koji Izrael radi za sve nas”, rekao je.
TRITA Parsi, izvršni potpredsjednik Instituta Quincy, istraživački tenk koji promovira diplomaciju, rekao je da je novo držanje u Europi prema Iranu povezano sa svojim širim odnosom sa SAD-om.
Iran je optužen za opskrbu Rusijom sa dronovima da koriste u ratu protiv Ukrajine, pa sada Evropa vidi Teheran kao prijetnju, rekao je Parsi.
Također je napomenuo da su gotovo sva trgovina između Evrope i Irana uništenu američkim sankcijama.
“Iran jednostavno nije važan toliko za Europljane”, rekao je Al Jazeeri u TV intervjuu.
“Dakle, radim nešto što u Europi vrti u Europi u Trumpovoj administraciji, mislim da je nešto što se u Europi smatraju vrijednim u Europi … s obzirom na to koliko je sada izuzetno natečena trenutnom transatlantskom odnosu.”
Za sada, nuklearne tenzije i dalje se grickaju. SAD i dalje zahtijevaju da Iran demontira svoj nuklearni program, dok Teheran inzistira na održavanju obogaćivanja urana u zemlji.
Toossi je rekao da postoji ironija u cijeloj avilu: tri europska ovlaštenja pozivaju se na pružanje JCPOA koje gnoje Iran pravo na obogaćivanje urana, ali oni ga koriste za usklađivanje s američkim zahtjevima za više.
“Licemjeri i kontradikcije su samo ogromni u svemu tome”, rekao je.