U brazilskom Belému završila je trideseta UN-ova klimatska konferencija COP30, uz žestoke rasprave i podijeljena mišljenja među svjetskim liderima. Glavna točka dogovora odnosi se na drastično povećanje financijske pomoći siromašnim državama za prilagodbu klimatskim promjenama, a finalni tekst sporazuma i ovog je puta postignut “u produžecima”, satima nakon predviđenog službenog kraja programa konferencije.
Izostanak jasnog plana
Razvijene zemlje obvezale su se utrostručiti postojeća sredstva za potporu siromašnijima do 2035. godine, no dogovor nije donio nove obveze za smanjenje korištenja fosilnih goriva, ključnog uzroka globalnog zagrijavanja. To je izazvalo razočaranje kod predstavnika dvadesetak zemalja, posebno onih iz Latinske Amerike, ali očekivano i u znanstvenim krugovima.
Pitanje fosilnih goriva ostalo je otvoreno. Završni dokument ne spominje izričito ugljen, naftu niti plin, a iz dogovora je izostala obaveza postizanja jasnog plana tranzicije prema čistoj energiji. Više od 80 država, među kojima su Kolumbija, Njemačka i Kenija, tražile su hitnu akciju i obvezu napuštanja fosilnih goriva, no snažan otpor pojedinih izvoznika energenata i diplomatske blokade oslabili su konačni tekst., kao što se to događa na COP-u posljednjih nekoliko godina.
U fokusu su financije
Zaključni tekst samita ipak donosi konkretan napredak na polju financijske pomoći. Razvijene zemlje trebaju najmanje utrostručiti sredstva za prilagodbu siromašnih država klimatskim promjenama, s ciljem ublažavanja utjecaja ekstremnih vremenskih pojava poput suša, poplava i toplinskih valova. Brazil je najavio dva neobvezujuća plana – jedan za pravednu tranziciju iz fosilnih goriva i drugi za zaštitu šuma – čija se provedba očekuje uz dobrovoljno sudjelovanje država.
Zadržavanje cilja do 1,5°C
Iako bez globalne obveze za smanjenje ili napuštanje fosilnih goriva, dogovor sadrži potvrdu namjere da se porast prosječne temperature zadrži ispod 1,5°C u odnosu na predindustrijsko doba. Time je važnost još jednom stavljena na cilj iz Pariškog sporazuma koji klimatski stručnjaci smatraju presudnim za opstanak ekosustava, ali i za koji je sve jasnije da će vrlo vjerojatno uskoro biti pregažen. U idućem razdoblju države su se obvezale podnositi redovite izvještaje o provedenim mjerama, ali će se to obavljati bez stroge međunarodne kontrole – pa je lako moguće da će se COP još jednom kolokvijalno nazivati FLOP.
U rijetkom pozitivnom raspletu, koalicija od više od 80 zemalja, uključujući Europsku uniju i njezine članice, pokrenula je pod brazilskim vodstvom partnerstvo za tranziciju s fosilnih goriva. Ova inicijativa usmjerena je na ubrzavanje provedbe pravedne tranzicije, kako bi se održao cilj ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5°C. Partnerstvo prepoznaje važnost zaštite ljudskih prava, radničkih prava, rodne ravnopravnosti te uključivog sudjelovanja dionika i društvenog dijaloga u procesu energetske tranzicije.
EU ostaje pri svojim ciljevima
Europska unija ističe djelomičnu pobjedu u očuvanju klimatskih ciljeva, ali upozorava na nužnost strožih mjera u budućnosti. Blok je nastupio kao jedan od najglasnijih zagovaratelja jačanja globalne klimatske ambicije, ističući da ciljevi Pariškog sporazuma i dalje moraju biti apsolutni okvir djelovanja. Pregovarači EU-a inzistirali su da se u završni dokument ugradi jasna potvrda nužnosti zadržavanja porasta globalne temperature što bliže granici od 1,5 °C te poziv na ubrzanu tranziciju s fosilnih goriva na čiste izvore energije – u čemu su tek djelomično uspjeli.
Istodobno je EU naglasila kontinuitet svojih obveza preuzetih na prethodnim konferencijama, osobito onih u Dubaiju i Bakuu, gdje su postavljeni temelji za globalni zaokret prema čistoj energiji. EU se, neovisno o ostalima, obvezala nastaviti provoditi globalne klimatske inicijative koje uključuju postupno napuštanje fosilnih goriva, utrostručenje instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije te udvostručenje stope poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030.