Jedan od najdugovječnijih domaćih digitalnih projekata, Besplatne elektroničke knjige (BEK), ove se godine našao pred zidom. Iako su tijekom travnja 2025. zabilježili povijesno, milijunto čitanje domaćih pjesničkih naslova, a godinu ranije probili granicu od tri milijuna čitatelja, Zaklada Kultura nova odlučila je da taj uspjeh nije dovoljan za financijsku potporu. Projekt je ostao samo 1,34 boda ispod praga za financiranja.
Kustosi ocjenjivali pisce
Iz Društva za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM), koje stoji iza projekta, ne kriju ogorčenje. Kako ističu u svom priopćenju, posebno je apsurdno što su čak dva boda izgubili na ocjeni “razrađenosti i provedivosti plana aktivnosti”. Riječ je, naime, o projektu koji se u kontinuitetu provodi već punih 25 godina, pa se postavlja pitanje kako organizacija s četvrt stoljeća iskustva odjednom ne zna procijeniti što je izvedivo u godišnjem planu.
No, ključ problema, prema tvrdnjama nakladnika, leži u sastavu Povjerenstva koje je donosilo presudu.
– Odbijenici je sigurno doprinijelo to što Zaklada u Povjerenstvo za ocjenu prijava nije uključila nijednu književnicu ili književnika – upozoravaju iz DPKM-a.
Umjesto stručnjaka za pisanu riječ, o sudbini književno-nakladničkog projekta odlučivali su kazališni redatelji i kustosi. U Povjerenstvu ih je sjedilo po troje iz svake struke – ukupno šestero ljudi bez direktne veze s književnim nakladništvom.
Izgubljeni u prijevodu
Nestručnost Povjerenstva, tvrde izdavači, najbolje se ogleda u samom obrazloženju odbijenice. Zaklada je, naime, zamjerila organizaciji što ističe da su izdanja legalna i da se autorima plaća naknada, tvrdeći da je to “uobičajena praksa”, a ne posebna kvaliteta.
„Projekt BEK više od 24 godine distribuira probrane naslove suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući čitateljima trenutan, legalan i besplatan pristup književnim djelima zaštićenim autorskim pravima te, istodobno, naknadu autoricama i autorima za čitateljski pristup njihovim književnim djelima u digitalnom okruženju.“ Dakle, u odbijenici je izostavljen ključni element — „besplatan pristup“ — što u potpunosti mijenja značenje rečenice. U hrvatskom i europskom nakladništvu ne postoji uobičajena praksa da se djelima suvremenih autora omogući besplatan pristup uz istodobnu isplatu autorske naknade. Upravo ta kombinacija čini BEK jedinstvenim kulturnim modelom. Selektivnim izostavljanjem ključnog dijela rečenice Povjerenstvo je iskrivilo sadržaj prijave, što predstavlja logičnu posljedicu nestručnosti članova Povjerenstva. Iako smo Upravnom odboru Zaklade u pisanom obliku skrenuli pozornost na cijeli niz propusta u radu članova Povjerenstva, UO je odgovorio bezličnim birokratskim dopisom iz kojeg je razvidno da nisu ni pročitali prigovor, jer bi inače mogli naprosto navesti koji su to domaći nakladnici što čitateljima besplatno nude po 300-injak naslova suvremenih domaćih autora, čime bi jasno pokazali neutemeljnost našeg prigovora, odnosno, potvrdili da su kazališni redatelji i kustosi bili u pravu kad su zaključili: projekt BEK ne radi ništa drugo što već ne rade i drugi domaći nakladnici”
Književnosti samo dva posto
U kategoriji u kojoj se natjecao projekt BEK (a2), dodijeljeno je ukupno 46 potpora u vrijednosti od vrtoglavih 721.020 eura. Od tog iznosa, književni programi dobili su samo mrvice. Jedinu potporu dobilo je Goranovo proljeće u iznosu od 14.360 eura.
Kada se podvuče crta, Zaklada Kultura nova je književnim programima u ovoj kategoriji dodijelila tek dva posto od ukupnih sredstava, što, prema mišljenju oštećenih nakladnika, jasno pokazuje posljedice isključivanja književnih stručnjaka iz procesa odlučivanja.