Svijet prava često doživljavamo kao strogo, formalno i ponekad suhoparno područje rezervirano za suce i odvjetnike. Ipak, iza fasade ozbiljnosti kriju se propisi toliko apsurdni, zastarjeli ili jednostavno bizarni da zvuče kao šala…
Neki zakoni zadiru i u privatni život na nevjerojatne načine. U Samoi je, navodno, ilegalno zaboraviti rođendan vlastite supruge, a muž bi mogao završiti i na policiji ako se ona požali.
| Foto: canva ilustracija
Neki zakoni zadiru i u privatni život na nevjerojatne načine. U Samoi je, navodno, ilegalno zaboraviti rođendan vlastite supruge, a muž bi mogao završiti i na policiji ako se ona požali. |
Foto: canva ilustracija
Neki zakoni zadiru i u privatni život na nevjerojatne načine. U Samoi je, navodno, ilegalno zaboraviti rođendan vlastite supruge, a muž bi mogao završiti i na policiji ako se ona požali.
| Foto: canva ilustracija
“Friški” primjer dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje vas zakon može natjerati da priznate potencijalnom kupcu da u kući koju prodajete obitavaju – duhovi.
| Foto: canva ilustracija
U slikovitom selu Nyack, u saveznoj državi New York, smjestila se velika viktorijanska kuća s pogledom na rijeku Hudson. Godinama su mještani prepričavali legende o duhovima koji borave u njoj. Vlasnica kuće, Helen Ackley, ne samo da se nije trudila opovrgnuti te priče, već ih je aktivno promovirala. Pisala je o svojim sablasnim sustanarima za lokalne novine, a priča je dospjela i do nacionalnog časopisa “Reader’s Digest”, čime je kuća stekla reputaciju ukletog zdanja.
| Foto: canva ilustracija
Problem je nastao kada je Ackley odlučila prodati kuću. Kupac, Jeffrey Stambovsky, koji nije bio iz tog kraja, nije znao ništa o lokalnom folkloru. Pristao je kupiti imanje za 650.000 američkih dolara i položio polog od 32.500 dolara. Tek nakon toga saznao je da je, prema pričama, kupio dom pun poltergeista. Stambovsky je zatražio raskid ugovora i povrat pologa, no Ackley je to odbila, pozivajući se na pravno načelo “caveat emptor” – “kupac, čuvaj se”.
| Foto: canva ilustracija
Prema načelu “caveat emptor”, teret provjere stanja nekretnine leži na kupcu. Prodavatelj nije dužan dobrovoljno otkriti nedostatke. Prvostupanjski sud složio se s tim argumentom i odbacio tužbu. No, Stambovsky se žalio, a prizivni sud donio je 1991. godine povijesnu presudu koja je i danas predmet izučavanja na pravnim fakultetima i poznata pod nadimkom “The Ghostbuster Ruling”. Sud je zaključio da se načelo “caveat emptor” ovdje ne može primijeniti. Kako su suci duhovito primijetili, kupac ne može angažirati građevinskog inženjera, deratizatora i medija da pregledaju kuću.
| Foto: canva ilustracija
Ključno u presudi bilo je to što je prodavateljica sama stvorila reputaciju uklete kuće. Stoga je sud presudio da je kuća, “pravno gledano, ukleta” (“as a matter of law, the house is haunted”). To ne znači da je sud potvrdio postojanje duhova, već da prodavateljica, nakon što je godinama javno tvrdila da su oni stvarni, ne može tu činjenicu sakriti od kupca jer ona izravno utječe na vrijednost i pożeljnost nekretnine. Stambovsky je dobio svoj novac natrag, a u New Yorku je stvoren presedan prema kojem se paranormalna aktivnost, ako je javno poznata, mora otkriti.
| Foto: canva ilustracija
Zakon o ukletim kućama samo je vrh ledene sante svjetskih pravnih bizarnosti. Ujedinjeno Kraljevstvo, primjerice, ima Zakon o lososu iz 1986. godine, prema kojem je ilegalno “rukovati lososom u sumnjivim okolnostima”. Iako zvuči komično, zakon je zapravo usmjeren protiv krivolova.
| Foto: Robert Anic/PIXSELL
U saveznoj državi Arizoni zabranjeno je da magarac spava u kadi, a propis datira iz 1924. kada je nakon poplave pokrenuta skupa akcija spašavanja magarca koji je ostao zarobljen u kadi.
| Foto: canva ilustracija
U međuvremenu, Kina zahtijeva da tibetanski budistički redovnici od vlade dobiju službeno dopuštenje za – reinkarnaciju. Svaki pokušaj reinkarniranja bez dozvole smatra se “ilegalnim i nevažećim”.
| Foto: canva ilustracija
Iako se većina ovih zakona danas rijetko ili nikada ne primjenjuje, oni ostaju zapisani u pravnim knjigama kao svjedoci vremena, kulture i okolnosti u kojima su nastali. Služe kao zabavan podsjetnik da pravo nije uvijek logično i predvidljivo, već ponekad može biti jednako neobično kao i sam život.
| Foto: canva ilustracija