Sjedinjene Američke Države, Grenland i Danska niti nakon današnjeg sastanka u Washingtonu nisu se približili dogovoru o budućnosti Grenlanda. Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je da i dalje postoji, kako je naveo, temeljno neslaganje s administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koja zagovara američku kontrolu nad tim autonomnim teritorijem u sastavu Kraljevine Danske.
Američki potpredsjednik J.D. Vance i državni tajnik Marco Rubio sastali su se danas u Washingtonu s ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda, Larsom Lokkeom Rasmussenom i Vivian Motzfeldt. Razgovarali su o budućnosti otoka, kojega Donald Trump vidi pod američkom kontrolom, kako je više puta spomenuo – na ovaj ili onaj način. Sastanak je trajao manje od sata.
Sastanak čini se da nije puno učinio na suzbijanju ambicije predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland, što je povećalo izglede za dugotrajne geopolitičke napetosti između Kopenhagena i Washingtona.
Osnovat će radnu skupinu kako bi pronašli zajednički put
SAD, Danska i Grenland osnovat će radnu skupinu na visokoj razini kako bi pokušali pronaći zajednički put naprijed, iako i dalje postoji temeljno neslaganje s administracijom Donalda Trumpa o budućnosti Grenlanda, izjavio je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen. Rekao je i da su razgovori s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom i potpredsjednikom J. D. Vanceom bili konstruktivni.
Razgovori su bili usmjereni na dugročnu sigurnost Grenlanda, za koju Danska smatra da se može osigurati unutar postojećeg okvira. Kazao je da su ideje koje ne poštuju teritorijalni integritet Kraljevine Danske i pravo Grenlanđana na samoodređenje neprihvatljive.
Motzfeldt i Rasmussen su pokazali jedinstven stav – Danska i Grenland spremni su i sposobni ispuniti sve što SAD zatraži u području obrane. Danski ministar uvjeren je da se sigurnost Grenlanda može osigurati unutar postojećih okvira u sklopu NATO-a, ali su na kraju mogli samo konstatirali – “slažemo se, da se ne slažemo”.
– Odlučili smo osnovati radnu skupinu na visokoj razini kako bismo vidjeli možemo li pronaći zajednički put naprijed. Po našem mišljenju, ta bi se skupina trebala usredotočiti na rješavanje američkih sigurnosnih zabrinutosti, uz istodobno poštivanje crvenih linija Kraljevine Danske, rekao je Rasmussen.
– Mislim da je vrlo važno još jednom ponoviti da nam je iznimno važno osnažiti suradnju sa SAD-om. Ali to ne znači da želimo postati američki posjed, istaknula je Motzfeldt.
Radna skupina bi se trebala sastati prvi put u roku od nekoliko tjedana, istaknuo je Rasmussen.
Danski diplomatski izvor rekao je za CNN da je moglo biti bitno gore i da nije bilo Trumpovog ultimativnog zahtjeva, no nije iznio detalje razgovora.
Rasmussen je također jasno dao do znanja da Washington nije odustao od svog stava da mora steći Grenland, što su Rasmussen i Motzfeldt opisali kao neprihvatljivo kršenje suvereniteta.
– Nismo uspjeli promijeniti američki stav. Jasno je da predsjednik ima želju osvojiti Grenland, rekao je Rasmussen novinarima ispred danskog veleposlanstva u Washingtonu nakon završetka sastanka.
Grenland i Danska kažu da otok nije na prodaju te da su prijetnje silom nepromišljene i da bi sigurnosne probleme trebalo riješiti među saveznicima. Istaknute zemlje EU podržale su Dansku, koja je članica NATO saveza. Prije sastanka, Grenland i Danska objavili su da su počeli povećavati svoju vojnu prisutnost u bliskoj suradnji sa saveznicima NATO-a, kao dio svog obećanja da će ojačati arktičku obranu.
Povećana vojna prisutnost uključivat će niz vježbi tijekom 2026. godine, prema danskom ministarstvu obrane.
Tijekom konferencije za novinare, Rasmussen i Motzfeldt nazvali su sastanak poštovanim i naglasili da Danska dijeli zabrinutost SAD-a oko arktičke sigurnosti, ali su čvrsto odbacili ideju da otok postane američki.
Trump je posljednjih tjedana više puta rekao da je strateški smješten i mineralima bogat otok ključan za sigurnost Sjedinjenih Država te da ga moraju posjedovati kako bi spriječile Rusiju ili Kinu da ga okupiraju. Rekao je da su sve opcije na stolu za osiguranje teritorija, što je izazvalo previranja unutar NATO saveza.
Prije sastanka, Trump je na društvenim mrežama tvrdio da će NATO postati daleko moćniji i učinkovitiji s Grenlandom u rukama SAD-a.
Grenland i Danska – otok nije na prodaju
Otok koji ima iznimnu stratešku važnost i obiluje rijetkim rudama, nije na prodaju, slažu su Danska i Grenland. Prijetnje silom nepromišljene su, a sigurnosna pitanja među saveznicima trebaju se riješiti isključivo dogovorom, smatra Kopehnagen, koji je i zatražio razgovore s Bijelom kućom.
– Mislim da su sve opcije na stolu. Nitko ovdje u Kopenhagenu ili Nuuku zapravo ne zna što će se dogoditi. Svi su uplašeni, zabrinuti, i u Kopenhagenu i na Grenlandu. Strahuju da će im biti postavljen ultimatum – uzmi ili ostavi te da će ih J.D. Vance potpuno pregaziti, uvrijediti i poniziti, izjavio je Noa Redington, politički analitičar.
Mnogi se uzdaju u pregovaračke sposobnosti danskog ministra vanjskih poslova Larsa Rasmussena, vjerojatno najiskusnijeg tamošnjeg političara.
Danski zrakoplovi s vojnom opremom stigli na Grenland
Na Grenland su sletjeli prvi danski zrakoplovi s dodatnom vojnom opremom i postrojbama.
Sjedinjene Države razmatraju jednokratne isplate, do 100 tisuća dolara, svakom stanovniku Grenlanda u zamjenu za preuzimanje vlasti, no oni poručuju da nisu na prodaju. “Ne želimo biti dio SAD-a i trebaju nas ostaviti na miru”, “Nadam se da će naša zemlja ostati neovisna, a ne kupljena” – neke su od izjava stanovnika Grenlanda.
– Svima je jasno da Washington neće samo tako odustati. SAD će pokušati kupiti Grenland ili će ga napasti, izjavila je Aqqalukkuluk Fontain, stanovnica Nukka.
EU poštuje želje Grenlanda
Grenland i Danska mogu računati na Europsku uniju, poruka je Bruxellesa. Samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja ih se tiču. Za mene je važno da Grenlanđani znaju, i to djelima, ne samo riječima, da poštujemo njihove želje i interese te da mogu računati na nas, izjavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
Bude li SAD ugrozio neku od europskih zemalja, posljedice će biti neviđene, upozorava Francuska. Za članicu NATO-a, koji gotovo 80 godina ujedinjuje Sjevernu Ameriku s Europom, napad na drugu članicu Saveza bio bi besmislen. To se protivi i američkim interesima. Stoga ova ucjena mora prestati, kazao je Jean-Noel Barrot, francuski ministar vanjskih poslova.
Prvu ozbiljnu ponudu o kupnji Grenlanda iznio je američki predsjednik Truman 1946. Danskoj je nuđeno 100 milijuna dolara u zlatu uz razmjenu teritorija, no to je odbijeno. Istu želju izrazio je i predsjednik Trump u svojem prvom mandatu. Inače, Amerikanci i Danci već imaju iskustva u trgovanju teritorijem. Washington je od Kopenhagena 1917. kupio Američke Djevičanske otoke, plativši ih 25 milijuna dolara.
Uključivanjem Grenlanda, koji ima 57.000 stanovnika, Sjedinjene bi Države postale druga najveća zemlja na svijetu po kopnenoj masi, nakon Rusije, a prije Kine i Kanade.
Vance je u ožujku nepozvano posjetio Grenland. Boravio je samo u Pituffiku, dugogodišnjoj američkoj bazi na otoku, i nije se miješao s lokalnim stanovnicima.
Ako SAD nastavi sa stavom koji glasi ‘Moramo imati Grenland pod svaku cijenu’, to bi mogao biti vrlo kratak sastanak, rekla je Penny Naas, viša potpredsjednica američkog njemačkog Marshallova fonda, ‘think tanka’ iz Washingtona.
– Ako bude bilo ikakvog sluha, to bi moglo dovesti do drugačijeg razgovora, rekla je.
Grenlandski premijer: Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD-a
Jedna stvar mora biti jasna svima: Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država, rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen na konferenciji za novinare uoči razgovora u Bijeloj kući.
Govorio je uz dansku premijerku Mette Frederiksen, koja je rekla da nije lako oduprijeti se “potpuno neprihvatljivom pritisku našeg najbližeg saveznika”.
Danska je odbacila američke tvrdnje da ne štiti Grenland od Rusije i Kine, podsjećajući da je uložila gotovo 12,4 milijardi eura kako bi ojačala svoju vojnu prisutnost na Arktiku.
Danska je osnivačica NATO-a, a njezina se vojska pridružila Sjedinjenim Državama u ratovima u Afganistanu i, kontroverzno, Iraku.
Ubrzo nakon razgovora u Bijeloj kući, visoko izaslanstvo američkog Kongresa, uglavnom demokrati, ali i jedan republikanac, posjetit će Kopenhagen kako bi izrazilo solidarnost.
“Kontinuirane prijetnje predsjednika Trumpa Grenlandu nepotrebne su i samo bi oslabile naš NATO savez”, rekao je Dick Durbin, zamjenik vođe demokrata u Senatu.
#SAD#Danska#Grenland#JD Vance#Marco Rubio
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!