Ukrajina je izrazila frustraciju zbog svojih tekućih mirovnih pregovora s Rusijom i Sjedinjenim Državama ove sedmice, rekavši da je američki pritisak previše jednostran protiv nje.
“Od danas ne možemo reći da je ishod dovoljan”, rekao je Zelenski Ukrajincima u video obraćanju u srijedu navečer.
Prije nego što su počeli razgovori u Ženevi u srijedu, Zelenskyy je rekao novinskoj agenciji Axios da Ukrajinci neće prihvatiti ustupanje preostale jedne petine istočnog regiona Donjecka koji Rusija ne kontrolira, kao što je Moskva zahtijevala.
“Emotivno, ljudi to nikada neće oprostiti. Nikad. Neće oprostiti… meni, neće oprostiti [the US]“, rekao je Zelenski, dodajući da Ukrajinci “ne mogu razumjeti zašto” će od njih biti zatraženo da se odreknu dodatne zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 19 posto Ukrajine, što je pad sa 26 posto u martu 2022.
Prošlog mjeseca, 54 posto anketiranih Ukrajinaca reklo je Kijevskom međunarodnom institutu za sociologiju da kategorički odbijaju prebacivanje cijele regije Donjeck pod rusku kontrolu, čak i u zamjenu za jake sigurnosne garancije, a samo 39 posto je prihvatilo prijedlog.
Dvije trećine ispitanika je također reklo da ne vjeruje da će trenutni mirovni pregovori pod pokroviteljstvom SAD-a dovesti do trajnog mira.
Umjesto da sada ustupi zemljište, Zelenski se zalaže za zamrzavanje trenutne linije kontakta kao izgovor za prekid vatre i teritorijalne pregovore.
“Mislim da ako stavimo u dokument… da ostanemo tamo gdje ostajemo na liniji kontakta, mislim da će ljudi to podržati [in a] referendum. To je moje mišljenje”, rekao je za Axios.
Okrivljavanje Ukrajine
Američki predsjednik Donald Trump rekao je Reutersu prošlog mjeseca da Ukrajina, a ne Rusija, drži mirovni sporazum.
Ali Zelenskyy je rekao da “nije fer” što Trump vrši javni pritisak na Ukrajinu da prihvati ruske uslove, dodajući: “Nadam se da je to samo njegova taktika”.
Američki senatori koji su prošle sedmice posjetili Odesu složili su se s njim, rekavši da žele da njihova vlada izvrši veći pritisak na Rusiju.
“Niko, bukvalno niko, ne vjeruje da Rusija djeluje u dobroj vjeri u pregovorima s našom vladom i sa Ukrajincima. I tako pritisak postaje ključ”, rekao je senator Sheldon Whitehouse sa Rhode Islanda.
Rusija je na dan pregovora u Ženevi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu izbacila baraž od 396 dronova za napad i 29 projektila, što je bio njen drugi udar velikih razmjera u šest dana. Još jedan napad 12. februara je ostavio 100.000 porodica bez struje, a 3.500 stambenih zgrada bez grejanja samo u Kijevu.
„Rusija pozdravlja štrajkom čak i onog dana kada u Ženevi počnu novi formati – trilateralni i bilateralni sa Sjedinjenim Državama“, rekao je Zelenski u video obraćanju. “Ovo vrlo jasno pokazuje šta Rusija želi i šta joj je zaista namjera.”
Zelenskyy je više puta tražio od zapadnih saveznika da zaustave prodaju ruskih energenata kojima se zaobilaze sankcije i da zaustave izvoz komponenti u treće zemlje, koje ih ponovo izvoze u rusku industriju naoružanja.
Vjeruje se da Rusija koristi flotu u sjeni koja se procjenjuje na između 400 i 1.000 naftnih tankera za prevoz i prodaju svoje sirove nafte. Francuska je zaplijenila dva od tih tankera, a SAD su zaplijenile drugi tanker u ponedjeljak.
Američki Senat odložio je glasanje o zakonu o sankcijama koji ima podršku 85 posto zbog Trumpovog protivljenja. Nacrt zakona bi uveo sekundarne sankcije kupcima ruske nafte – posebno Indiji i Kini.
Može li Rusija ipak zauzeti Donjeck?
Rusija se od 2014. borila da zauzme dva istočna regiona Ukrajine, što je pokrenulo njenu invaziju – Lugansk i Donjeck – gdje je tvrdila da je stanovništvo koje govori ruski proganjano od strane vlade u Kijevu.
Krajem prošle godine Rusija je uspjela zauzeti cijeli Lugansk, ali analitičari smatraju da je sumnjivo da bi mogla zauzeti ostatak Donjecka bez ozbiljnih gubitaka, jer je Ukrajina snažno utvrdila niz gradova u zapadnom dijelu regije.
Taj je zadatak sada postao još teži, prema posmatračima, otkako je Rusija ovog mjeseca izgubila pristup terminalima Starlink, što joj je pomoglo da komunicira, upravlja svojim bespilotnim letjelicama i koordinira preciznu protivbaterijsku vatru.
Kako su ruski kopneni napadi posustali, Ukrajina je preuzela inicijativu da ostvari napredak u Dnjepropetrovsku, rekao je ukrajinski vojni posmatrač Konstantin Mašovec.
Ukrajinske snage dobile su 201 četvorni kilometar teritorije od ruskih okupacionih snaga između 11. i 15. februara, prema posmatračima, što je navodno njihovo najbrže napredovanje od kontraofanzive 2023. godine.
Rusija pokušava zamijeniti Starlink koristeći stratosferske balone, izvijestio je savjetnik ukrajinskog ministarstva odbrane Serhiy “Flash” Beskrestnov.
Rusiji će vjerovatno trebati šest mjeseci da zamijeni Starlink, rekao je ukrajinski komandant bespilotnih sistema, nudeći ukrajinskim snagama prozor da povuku rusko napredovanje.
Takođe je pretrpeo 31.680 žrtava u januaru, procenjuje ukrajinski Generalštab – održiv broj s obzirom na nivoe ruskog angažovanja od oko 40.000 mesečno. Ali te brojke bi porasle u slučaju velikog napada na ostatak Donjecka, kažu stručnjaci.
„Naš cilj je da imamo najmanje 50.000 potvrđenih neprijateljskih gubitaka svakog mjeseca“, rekao je ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov 12. februara, ponavljajući cilj koji je Zelenski postavio prošlog mjeseca.
Fedorov je krenuo u povećanje proizvodnje FPV dronova s daljinskim upravljanjem koji se koriste na linijama fronta, za koje Ukrajina kaže da su sada odgovorni za 60 posto svih ruskih žrtava.
U sklopu tog napora planiraju se zajednička proizvodnja dronova u nekoliko evropskih zemalja. Prvi je počeo sa radom 13. februara u Nemačkoj, rekao je Zelenski na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, a planirano je još devet.
Osim toga, evropski saveznici Ukrajine obećali su 38 milijardi eura (44,7 milijardi dolara) vojne pomoći ove godine tokom sastanka u formatu Ramstein – alijanse više od 50 zemalja koja planira vojnu pomoć Ukrajini – uključujući 2,5 milijardi eura (2,9 milijardi dolara) za ukrajinske bespilotne letjelice – rekao je jedan od najuspješnijih ‘Ramštajnova’.
Evropska unija je dodatno izglasala da pozajmi 90 milijardi eura (106 milijardi dolara) za finansijsku pomoć Ukrajini ove i sljedeće godine.
SAD su prestale biti donator vojne i finansijske pomoći Ukrajini nakon što je Trump položio zakletvu kao predsjednik u januaru 2025.
Protiv Trumpove želje, američki Senat je izglasao da potroši 400 miliona dolara u svakoj od naredne dvije godine u sklopu Inicijative za pomoć u sigurnosti Ukrajine, koja plaća američkim kompanijama oružje za ukrajinsku vojsku. Evropljani su se obavezali da će ove godine potrošiti najmanje 5 milijardi eura (5,8 milijardi dolara) na američko oružje.
Evropa bi takođe dala glavni doprinos „snagama za uvjeravanje“ koje bi nadzirale liniju kontakta nakon prekida vatre, a na insistiranje Ukrajine, američki predstavnici su se prije pregovora u Ženevi sastali i sa britanskim, francuskim, njemačkim, italijanskim i švicarskim predstavnicima.
