Protestni marš počinje 8. marta 2026. u 12 sati u parku preko puta Doma sindikata u Sarajevu
Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, neformalna grupa aktivistkinja i aktivista čestita dan kad s ponosom ističemo vrijednosti slobode, suvereniteta i ravnopravnosti svih njenih građana_ki.
Tim povodom podsjećaju da ravnopravnost bez sigurnosti ne postoji, a sigurnost žena je osnovni pokazatelj vrijednosti ljudskih prava i pozivaju da im se svi pridružimo 8. marta 2026 u 12 sati na Trgu Prvog korpusa Armije RBiH (park preko puta Doma sindikata) na protestnom maršu pod sloganom: „Sigurnost žena je javna obaveza. Država koja se ne miješa odobrava nasilje.“
– Povod Osmomartovskog marša je kontinuirano i rasprostranjeno rodno zasnovano nasilje nad ženama i djevojčicama u Bosni i Hercegovini, kao i činjenica da institucionalna zaštita i dalje dolazi kasno, izostaje ili ostaje neujednačena, uprkos unaprijeđenim zakonskim rješenjima. Tokom 2025. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojene su izmjene Krivičnog zakona kojima je rodno zasnovano ubistvo žene, femicid, prvi put posebno prepoznato kao teže krivično djelo. Usvojen je i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Ovi zakoni predstavljaju rezultat dugogodišnjeg rada ženskih nevladinih organizacija i važan su iskorak u pravnom priznavanju specifične prirode rodno zasnovanog nasilja nad ženama. Međutim, napredak u zakonodavstvu nije ispraćen dosljednom i efikasnom primjenom, kao ni neophodnim podzakonskim aktima – navodi se u saopćenju.
Istaknuto je da femicidi počinjeni u Bosni i Hercegovini potvrđuju da je rodno zasnovano nasilje nad ženama u većini prethodno prijavljivano i da su postojali jasni faktori rizika. Ključno pitanje, stoga, nije samo individualna krivična odgovornost počinitelja, nego i institucionalna odgovornost za nepostupanje, kašnjenje i izostanak preventivnog djelovanja. Prijava rodno zasnovanog nasilja mora pokrenuti mehanizme zaštite, a ne predstavljati trenutak u kojem se rizik po život žena dodatno povećava.
– Takav pristup proizvodi kulturu nekažnjivosti i održava neravnopravne odnose moći. Rodno zasnovanom nasilju nad ženama posebno su izložene žene koje se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje, žene koje žive u ruralnim sredinama, samohrane majke i LBTIQ žene, i brojne druge kojima je pristup zaštiti i podršci dodatno otežan. Sigurnost žena nije pitanje individualne odgovornosti niti privatne sfere, nego obaveza države i osnovni preduslov za ostvarivanje ljudskih prava i društvene ravnopravnosti. Institucije su dužne da djeluju pravovremeno, efikasno i koordinisano, da osiguraju dugoročno finansiranje sigurnih kuća i servisa podrške, te da uspostave sisteme podrške, prevencije, ali i odgovornosti za svaki propust u zaštiti – navodi neformalna grupa aktivistkinja i aktivista.
Osmomartovski marš je politički zahtjev za društvo u kojem životi žena nisu prepušteni sporosti sistema. Pozivaju se građanke i građani da dođu i podrže Osmomartovski marš i time doprinesu jasnoj i nedvosmislenoj poruci da je rodno zasnovano nasilje nad ženama pitanje javne odgovornosti i društvene pravde.