Prošla je godina dana od izraelskog rata u Pojasu Gaze, a građani u arapskim i muslimanskim državama, kao i svi koji suosjećaju s Palestincima, posegnuli su za bojkotom brendova koji podržavaju izraelsku okupatorsku vojsku. Upotrijebili su bojkot kao oružje u trenutku kada nisu bili u stanju pružiti drugu pomoć ovoj palestinskoj enklavi koja je pod stalnom opsadom i bombardiranjem.
Relativno dugo trajanje bojkota, u poređenju s prethodnim kampanjama koje su pokretane uporedo s napadima na Palestince, navodi nas da procijenimo efikasnost ovakvog djelovanja naroda, koje uglavnom dolazi spontano.
Korist od bojkota
U izvještaju koji je u maju objavila američka web stranica Al-Monitor navodi se da je kompanija Americana Restaurants, koja posjeduje bliskoistočnu franšizu za lance restorana brze hrane uključujući KFC i Pizza Hut, izjavila da je njena dobit u prvom kvartalu 2024. smanjena za oko polovinu u poređenju s istim periodom prošle godine.
Neto dobit kompanije iznosila je 80 miliona dolara u prvoj polovini ove godine, što predstavlja pad od 44,8 posto u odnosu na isti period prošle godine.
U izvještaju se dodaje da je do ovog pada došlo zbog “postojećih geopolitičkih napetosti” na Bliskom istoku i utjecaja mjeseca ramazana, koji je trajao od 10. marta do 9. aprila.
Osim toga, kompanija posjeduje ekskluzivna prava za druge lance na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, uključujući Hardee’s i Krispy Kreme.
Kompanija je navela da je njena dobit u prvom kvartalu zaključno s 31. martom iznosila 28 miliona dolara, što je otprilike polovina njene dobiti u istom periodu prošle godine, koja je iznosila gotovo 58,8 miliona dolara.
Prihodi kompanije u prvom kvartalu tekuće godine iznosili su 493 miliona dolara, što je pad od 16,3 posto u odnosu na isti period 2023. godine.
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije pala je na 101,1 milion američkih dolara u prvom kvartalu, u poređenju sa 126,9 miliona dolara u istom periodu 2023. godine, što je pad od 18,6 posto.
Kompanija je u saopćenju navela da je ”smanjenje prihoda uslijedilo kao rezultat postojećih geopolitičkih napetosti u regiji, ali i sezonskog utjecaja mjeseca ramazana”.
Američki brendovi
Al-Monitor navodi da se na mnoge američke brendove gleda kao na one koji podržavaju Izrael u njegovom ratu protiv Gaze, što je dovelo do toga da postanu meta bojkota u regiji.
Kuvajtska Alshaya Group, vlasnik franšize poznate američke kompanije za kafu Starbucks na Bliskom istoku, saopćila je da je zbog bojkota bila prisiljena ukinuti 2000 radnih mjesta, što je otprilike četiri posto njene ukupne radne snage.
U očitom pokušaju da popravi štetu nanesenu svom ugledu, Starbucksova dobrotvorna grupa objavila je u aprilu da daje donaciju od tri miliona dolara za Svjetsku centralnu kuhinju (WCK), neprofitnu organizaciju sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, s ciljem pružanja pomoći u hrani za Gazu, navodi Al-Monitor.
U tom kontekstu, Američki istraživački centar Atlantic Council spominje, u izvještaju o posljedicama rata u Gazi objavljenom u junu, da će nastaviti eskalacija bojkota američkih proizvoda.
“U zemljama na Bliskom istoku u kojima su na snazi stroga ograničenja za proteste, a posljedice za opoziciju mogu biti strašne, bojkot američkih brendova predstavlja manje rizičan način za kolektivno izražavanje ljutnje zbog situacije u Gazi i američke podrške Izraelu”, dodaje centar.
”Bojkoti ove prirode dešavali su se sporadično u prošlosti, ali im je nedostajao zamah i otpornost koji ima sadašnji val”, nastavlja se u izvještaju.
Istraživački centar primjećuje da je Starbucks teško pogođen bojkotima u arapskom svijetu nakon što je kompanija jesenas tužila svoj radnički sindikat zbog objave na društvenim mrežama u kojoj je stajalo ”Solidarnost s Palestinom”.
Ističe da je odluka kuvajtske grupe Alshaya o otpuštanju oko 2000 radnika posljedica pada prodaje, navodeći da je neto prihod Starbucksa u drugom kvartalu ove godine opao za 15 posto.
Laxman Narasimhan, tadašnji izvršni direktor Starbucksa, izjavio je 20. decembra 2023. godine da se “uloga kompanije u sukobima pogrešno prikazuje”.
BBC je primijetio da popis kompanija pogođenih bojkotom uključuje i lanac picerija Domino’s i kompaniju za proizvodnju bezalkoholnih pića Coca-Colu.
Lokalni proizvodi
Atlantic Council je skrenuo pažnju na popularnost domaćih proizvoda koji su postali alternativa bojkotiranim proizvodima. Kao primjer za to navode lokalna bezalkoholna pića u Egiptu, čija je prodaja porasla za 500 posto.
Od početka kampanje bojkota u Egiptu, arapskoj zemlji sa najvećim brojem stanovnika, potražnja za lokalnim bezalkoholnim pićima porasla je i trenutno ima “politički okus”, kako su to opisali izvještaji u medijima koji se bave pitanjem bojkota zapadnih proizvoda.
Na mnogim egipatskim trgovinama sada su istaknute palestinske zastave, a u svojoj ponudi nude gazirana pića koja su alternativa za proizvode kompanija Pepsi i Coca-Cola, s obzirom na optužbe organizacija za ljudska prava da ove kompanije podržavaju Izrael.
Važno je napomenuti da je propalestinska kampanja poznata po svojoj engleskoj skraćenici BDS, odnosno bojkot, neinvestiranje i sankcije, optužila Coca-Colu da upravlja fabrikom u izraelskom doseljeničkom naselju Atarot na okupiranoj Zapadnoj obali. Palestinski aktivisti za ljudska prava također su kritizirali Pepsi zbog akvizicije izraelske kompanije SodaStream 2018. godine
Mohamed Siam, prodavač u radnji mješovite robe u Egiptu, izjavio je za Al Jazeeru da većina kupaca sada traži pića kao što su Spiro Spathis ili Ouso Blanco, te kako niko ne želi Coca-Colu ili Pepsi. Ista stvar se dešava i kada radnje koje se bave maloprodajom naručuju robu od veletrgovaca.
U novembru prošle godine kompanija Spiro Spathis je saopćila da je njena prodaja porasla za 500 posto nakon događaja 7. oktobra 2023. godine, a kompanija je izrazila solidarnost s Palestincima putem društvenih mreža.
Kompaniju je osnovao je grčki imigrant Spiro Spathis 1920. godine, a kupila ju je mala kompanija Sapsa za proizvodnju pića 1998. godine.
Iako je Spiro Spathis prodavao jednu bocu pića za osam egipatskih funti (0,17 dolara), po uzoru na zapadne konkurente vremenom je počeo dizati cijenu zbog povećane potražnje, iako nije bilo nikakve službene objave o tom povećanju, navodi se u izvještaju.
U februaru je američki gigant McDonald’s izazvao bijes antiizraelskih aktivista na Bliskom istoku kada je njegov ogranak u Izraelu podijelio hiljade besplatnih obroka izraelskim vojnicima u oktobru 2023. godine, istog mjeseca u kojem je Tel Aviv pokrenuo rat u Gazi u kojem je ubijeno, ranjeno i raseljeno na hiljade ljudi.
Od oktobra 2023. demonstranti su pozivali na bojkot ove kompanije širom svijeta, a najveći utjecaj bojkota osjetio se na Bliskom istoku.
Kompanija je ostvarila rast od samo 0,7 posto u periodu od oktobra do decembra 2023. godine na Bliskom istoku, u Indiji i Kini, iako su očekivanja upućivala na rast od 5,5 posto.
Pored toga, globalna prodaja McDonald’sa porasla je za 3,4 posto u navedenom periodu u odnosu na 8,8 posto u istom kvartalu prethodne godine.
Primatelji franšize McDonald’sa u Saudijskoj Arabiji, Omanu, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Bahreinu i Turskoj izdali su saopćenja u kojima navode da nemaju ništa s kampanjom podjele besplatnih obroka za izraelske vojnike te su obećali tri miliona dolara za podršku Gazi.
Chris Kempczinski, izvršni direktor McDonald’sa, rekao je: “Kompanija ne očekuje primjetne promjene sve dok rat traje. To je stalna ljudska tragedija i vjerujem da utječe na brendove poput McDonald’sa.”
U februaru je Starbucks snizio svoju godišnju prognozu rasta prodaje na između 4 i 6 posto, s raspona od 5 do 7 posto.
Laxman Narasimhan, izvršni direktor kompanije u to vrijeme, priznao je da je Starbucks osjetio značajan utjecaj na prodaju na Bliskom istoku, kao i unutar Sjedinjenih Američkih Država zbog kampanja protiv ove kompanije, čije se sjedište nalazi u Seattleu.
U izvještaju se navodi da se Coca-Cola često nalazila na meti ovakvih kampanja tokom sukoba na Bliskom istoku.
U posljednjem kvartalu 2023. godine zabilježen je pad prodaje Coca-Cole u Turskoj od 22 posto.
Aktivisti su objavili na društvenim mrežama da je lanac picerija Domino’s bio uključen u pružanje besplatnih obroka izraelskim vojnicima, čime je svrstan među kompanije koje se nalaze na listi bojkota, iako za to nema pouzdanih dokaza.
Prema službenoj statistici, prodaja ove kompanije u Aziji opala je za 8,9 posto u drugoj polovini 2023. godine, posebno u Maleziji, koja je svjedočila masovnim protestima na kojima se zahtijevao prekid rata u Gazi.
U decembru prošle godine, ured malezijskog premijera Anwara Ibrahima objavio je da je svim brodovima u vlasništvu Izraela, koji plove pod njegovom zastavom ili putuju prema Izraelu zabranjeno pristajanje u svim malezijskim lukama.
Stavovi o bojkotu
Maia Carter, profesorica bliskoistočne politike na državnom Univerzitetu Kennesaw u Atlanti, izjavila je: ”Bojkoti proizvoda od potrošača sami po sebi nisu nužno dovoljni da dovedu do promjene politike ako nisu koordinirani i ne uključuju obrazovne kampanje i druge pritiske da se saopći šta se želi i zašto. Pojedinačni činovi bojkota ne moraju nužno napraviti razliku, ali kolektivne kampanje s jasnom porukom šta potrošači rade i zašto mogu to postići”, prenosi Centar Stimson.
U kontekstu iste analize, Yossi Mekelberg, istraživač u britanskom centru Chatham House, rekao je: ”Kampanje bojkota proizvoda na Bliskom istoku čine se daleko od toga da budu koordinirane, dok je reakcija javnosti, na globalnom nivou, sporadična. Oni koji podržavaju Izrael mogli bi odgovoriti kupovinom više izraelske robe, uz lobiranje za zakone koji zabranjuju BDS”.