[ANKETA] HRT provjerio jesu li sniženja povoljnija nego lani

Hrvati ovih blagdanskih dana kupuju i troše više nego lani. Prema podacima Porezne uprave od 1. do 26. prosinca potrošili smo 2 milijarde 937 milijuna eura, što je gotovo 288 milijuna eura ili 11% više nego prošle godine. Počela su sezonska zimska sniženja, a HRT je provjerio jesu li povoljnija nego lani ili nas pojedini trgovci zavaravaju lažnim sniženjima.

Veći je i broj fiskaliziranih računa u odnosu na 2023. godinu. U prvih 26 dana prosinca izdano je 163 milijuna 838 tisuća 568 računa, što je tri i pol milijuna, odnosno 2 cijela 2 posto više nego u istom razdoblju lani. Rast potrošnje primarno je posljedica inflacije i rasta plaća.

Pojačana se potrošnja nastavlja jer su počela zimska sezonska sniženja i traju najdulje 60 dana. Jesu li povoljnija nego lani ili nas pojedini trgovci zavaravaju lažnim sniženjima, HRT je provjerio u jednom trgovačkom centru.

Novinarka Zvjezdana Heina otkrila jesu li građani nakon rekordne blagdanske potrošnje pohrlili u trgovine na rasprodaje.

– Građani nisu navalili u trgovine jer su itekako trošili ovih blagdanskih dana, a znamo da su sniženja prilično skromna – od 20% do 30%. Daleko je to od onih popusta u drugim zemljama.

 Zašto je tome tako pojasnila je Ana Knežević, iz udruge za zaštitu potrošača.

– Svake godine mi ponavljamo da kod nas nisu sniženja kao na Zapadu. Mi smo premalo tržište i našim trgovcima se to vjerojatno ne isplati. U početku je to malo sniženje, 20-30%, kasnije će biti 50%, pa možda i 70%, ali onda se asortiman prorijedi i to bude roba koju, ja kažem, ne bi nju uzeli ni da vam dijele, a kamoli da ju platite, rekla je Knežević.

Govorila je o rasprodajama koje često kriju neke trgovačke zamke i na što treba pripaziti.

– Potrošači moraju znati da trgovci moraju uz ovu sniženu cijenu istaknuti najnižu cijenu u posljednjih 30 dana, tako da svaki potrošač može usporediti je li taj postupak koji je naveden vjerodostojan. Moraju znati da sva roba koja se kupi na sniženju ima isti tretman kao i svaka druga roba, osim robe s greškom. I još je bitno da znaju da za ispravan proizvod trgovac nema zakonsku obavezu preuzeti proizvod i vratiti novac. Uvijek treba prije kupnje provjeriti može li se to jer neki trgovci to rade, neki ne, ali zakonsku obavezu nemaju, objasnila je Knežević.

Komentirajući pritužbe građana koji se žale da su pojedini trgovci ukinuli besplatnu dostavu proizvoda, čak i u njihove trgovine, Knežević je rekla kako je za to razlog vjerojatno preveliki porast online trgovine.

– Jako puno potrošača se pogotovo nakon pandemije odlučilo na online kupovinu. A i ljudi sami kažu lakše im je naručiti “preko ekrana” nego otići u dućan. Onda ako je već sniženje, onda trgovci malo kombiniraju da na toj dostavi zarade. A mislim da su problem i dostavne službe jer i toga manjka, te radne snage, istaknula je Knežević.

Osvrnula se i na lažne stranice za prodaju kojih je sve više te dala savjet kako se obraniti od toga.

– Carnet i policija upozoravaju da je u Hrvatskoj oko 6.000 prevarantskih stranica i nama se svaki dan javi najmanje 5-6 ljudi koji su prevareni. Postoji Carnetova stranica Certiffy na kojoj treba sve provjeriti i upozoravamo sve neka provjeravaju. Ljudi se javljaju da su naknadno provjerili kad su već prevareni, naglasila je Knežević.

– Dakle, što se tiče online trgovine oprez, a što se tiče trgovine zasad ne treba žuriti u njih jer se nadamo većim popustima. Rasprodaje traju sve do kraja veljače, zaključila je Heina.