Bivši ministar financija otkrio kako stati na kraj visokim naknadama banaka: “Treba provjeriti postoji li jedinstveno europsko tržište…”

Svako provlačenje kartice nekom bankaru u Hrvatskoj izmami osmijeh na lice. Zarada od različitih naknada koje naplaćuju korisnicima mjeri se u stotinama milijuna eura.

Dok u HNB-u još čekaju da im banke objasne kako formiraju cijenu naknada, iz Ministarstva financija za Dnevnik Nove TV ekskluzivno poručuju – idemo u izmjenu zakona i to vrlo brzo.

Krajem proteklog tjedna intenziviralo se slanje metodologija od subjekata nadzora HNB-a, a preostale očekujemo do kraja godine. HNB će ih detaljno analizirati u okviru svojih nadzornih aktivnosti te, ovisno o rezultatima, razmotriti potrebu poduzimanja daljnjih aktivnosti.

Banke na naknadama koje naplaćuju privatnim korisnicima zarađuju sve veći novac: u 2021. uprihodovale su 253 milijuna eura, godinu poslije 296 milijuna. Lani više od 300 milijuna, a i ove bi godine trebali rasti jer su u prvih 6 mjeseci naplatili više od 150 milijuna.

Pritom je plaćanje mnogih neizbježno – poput naknade za vođenje tekućeg računa, na koji se mora isplatiti plaća. Iako će i vlastite poteze ministarstvo financija temeljiti na HNB-ovoj analizi bankarskih naknada, već su najavili u kojem smjeru planiraju ići.

Pripremaju zakonski prijedlog kojim će se izmijeniti i dopuniti Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu. Spomenuti zakonski prijedlog će u kratkom roku biti finaliziran te će nakon provedene procedure biti upućen na javno savjetovanje.

Za bivšeg ministra financija i šefa saborskog odbora za financije cijela je priča duboko poražavajuća i po HNB, i po ministarstvo.

“Da oni nakon 30 godina ne znaju kako bankari obračunavaju naknade, nego ih još mole da im to pošalju i objasne. Mislim da tu vlada jedan potpuni kaos”, rekao je Boris Lalovac.

Za utvrđivanje toga tko lovi u mutnom, a tko ne, dovoljna je – poručuje – samo jedna stvar.

“Ono što mogu napraviti je usporediti tu metodologiju izračuna s metodologijom koju te iste banke obračunavaju naknade u matičnim državama – Italiji, Austriji, Njemačkoj i tako dalje. I onda ćemo vidjeti postoje li na jedinstvenom europskom tržištu različite prakse, pa onda temeljem toga donijeti zakonsko rješenje”, rekao je Lalovac.

A banke o svemu još uvijek šute. Iz Hrvatske udruge banaka poručuju samo kako nemaju komentara. Više detalja o ovoj temi pogledajte u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Hrvoja Krešića.