Predstavljeni su novi prijedlozi za borbu protiv ilegalne migracije tokom konferencije u Londonu. Bilo je oko 40 zemalja iz Evrope, Bliskog Istoka, Azije, Afrike i Severne Amerike.
“Велика Британија сада преузима кормило у борби против кријумчарења, пре свега зато што схватају да је кријумчарење представљено као организовани криминал, који омогућава великом броју људи да стигну до Велике Британије”kaže direktor Upravnog odbora Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović.
Objašnjava da je preko 22.000 ljudi prošle godine došlo u Britaniju sa malim brodicama.
“То су људи који су, између осталог, прошли и овом рутом. А ове године, у прва три месеца, преко 6.000 људи. То је највећи пораст долазака тим путем у последњих неколико година”kaže Đurović.
Ističe da je to dalje uznemirilo javnost i političare. Dodaje da je liberalna stranka koja se prethodno suprotstavila takvom pristupu, sada donekle podržana prijedlogom, što je izazvalo kritike u javnosti.
Britanija sada predlaže borbu protiv organiziranog krijumčarenja ne samo kroz koordinaciju s drugim zemljama, uključujući i one na balkanskoj ruti, već i globalno.
Razumije se i borba u digitalnom prostoru, tako da je konferencija pozvana i predstavnici kompanija poput “Мета”, “Икс”i “ТикТок”Predstavlja Đurovićeve novosti u borbi.
“Велики део регрутовања жртава кријумчарења одвија се преко интернета. Предлаже се интензивнија размена информација и ефикасније процесуирање кријумчара. Сам назив конференције указује на то — организовано кријумчарење као међународни злочин”kaže direktor Upravnog odbora Centra za zaštitu i pomoć za azil azila
“Процењује се да се од кријумчарења годишње заради преко 10 милијарди евра”Đurović tvrdi.
Saradnja između Evropske unije i Srbije
Europski parlament je dao saglasnost prije četiri mjeseca za zaključivanje sporazuma koji podrazumijeva operativne aktivnosti u planu za borbu protiv ilegalne migracije.
Đurović tvrdi da se iz Srbije očekuje aktivnija borba protiv problema. “Можда ће се од земаља региона тражити и прихватање лица одбијених у азилним процедурама — слично моделу између Албаније и Италије”rekao je gost Jutarnji program.
“Направљен је и нацрт нове регулативе ЕУ о повратку, који предвиђа оснивање центара за повратак, ван границе ЕУ, у суседству. У тим центрима би боравили они који су одбијени у азилним процедурама, до повратка у земље порекла. Страх постоји да би такви центри могли бити основани и у земљама Западног Балкана”Predstavlja Đuroviću.
Prema tome, da li će se to dogoditi Srbiji i iz drugih zemalja u regionu, kao i iz cijene koja prihvaća takve sporazume koje se prevoze.
“Подсећам, слични договори обично иду уз политичке и финансијске уступке. За сада је једини пример Албаније и Италије, али тај модел не функционише у пракси”objašnjava sagovornik.
Slučaj Albanije i Italije
Dvojica italijanskih centara u Albaniji otvorena su 16. oktobra prošle godine, ali do sada su koristili samo nekoliko sati, zbog sukoba izvršne vlasti i pravosuđa.
Sudije iz imigrantskog sektora, nakon čega slijede Apelacioni sud, donijeli su odluke o suspenziji boravka migranta. Nova regulacija mijenja ime Centar, a procjenjuje se da će talijanska vlada koštati 800 miliona eura, neophodne za adaptaciju i upravljanje upravljačkim strukturama.
Premijer Italije Đorđe Melona nalazi se ispred samita u Londonu, on se slaže sa britanskom premijerom Kirom Sparmercem da je sigurnost granice uvjetovana upravljanjem migracijskim tokovima i borbi protiv masovne ilegalne imigracije.
“То је глобални феномен, који посебно погађа Европу, унутар и ван граница ЕУ. Срж проблема је профитирање шверцера и трговаца људима”Rekla je Melona.
Premijer Italije ističe da radi na saradnji između različitih grana vlasti kako bi se postigli efekti.
“Радимо на решавању узрока имиграције и подржавамо изградњу модела сарадње са нацијама порекла, како би искористиле ресурсе које имају. Свака нација, а не трговци људима, мора да одлучује ко може да уђе на њену територију, ако не”Rekla je Melona.
Glasnogovornik Evropske komisije Marcus Lamerto izjavio je da italijanski uredba u skladu sa Zakonom Evropske unije, jer u albanskim centrima će se koristiti u talijanskom zakonu, koji je kompatibilan sa evropskim zakonom.
Prema riječima ministra unutrašnjih poslova Italije, Matea Piantedesia, intervencija bi bila djelomična reaktivna funkcija centara, koja su već korištena za repatrijaciju, ali bi sada proširila svoje postupke.
“Радимо на јачању легалне имиграције и на сузбијању илегалне. Врати ћемо кући оне који чине наше градове небезбедним. Структуре, попут оних у Албанији, сертификоване су у последњим европским документима. Имали смо потешкоћа са италијанским судијама, али мислимо да ће се то решити сада када Европски суд донесе одлуку, а уз Италију је већ око 15 земаља, укључујући Европску комисију. По новим европским правилима, ми у јуну наредне године морамо да будемо спремни са око 8.000 кревета као земља која је прва европска граница”Rekao je.
Predloženo italijansko rješenje uključuje prelazak u dva migrantska centra koji čekaju deportaciju i koji nemaju pravo na azil.
Ova mjera predviđa da migranti mogu ostati u institucijama u Albaniji na 18 mjeseci, kao što je potrebno za popunjavanje postupaka repatrijacije u zemljama porijekla.
Karlo fikat, šef delegacije”Fratelli d’Italia” U Europskom parlamentu smatra da sama Europska unija sugerira otvaranje sličnih centara u trećim zemljama i da je pobjeda u Melonijinoj vladi.
On vjeruje da je lijevo, koji se naglo protivi tim centrima da je grešan za talijansko zdravlje i da saradnja sa trećim zemljama ne može upravljati migracijskim tokovima, zaštićenim granicama i učinkovito zagarantovane repatrijacije ilegalnih migranata.
Očekuje se da će delegacija Ujedinjenog Kraljevstva posjetiti
Ove nedelje se očekuje da će poseta britanskih predstavnika biti u Srbiji i regionu ovih dana.
Izrada zaključaka samita, razmjena informacija i borbi protiv digitalnog prostora, kaže Radoš Đurović, direktor Upravnog odbora Centra za zaštitu i pomoć azilanata, kaže učinci konferencije.
“Na jesen očekujemo i samit za zemlje zapadnog Balkana u Londonu. Britanija radi na ovom potpunom intenzitetu.
Kako pomiriti pravni i humanitarni aspekt?
Đurović kaže da je u vezi sa pravnim i humanističkim pitanjima ilegalne migracije potrebno stvoriti uvjete koje izbjeglice mogu živjeti.
Pored toga, moraju se razviti pravni kanali za migracije.
Trebalo bi postojati sustav koji će odrediti koja zemlja treba primiti osobu – pravni i regulirani boravak.
“Али постоји и обавеза свих земаља, укључујући Велику Британију, ЕУ и земље Балкана, да солидарно деле терет. Данас се о солидарности више не говори. Када би се тај терет равномерно поделио, не би било значајних проблема”Đurović ističe.
Političke elite žele brze rješenja, a migracija nije problem koji se rješava iz skočnog zgloba.
“Када поставите баријере, кријумчарење јача јер расте цена. Људи нису престали да беже. Њихов очај је оно на чему кријумчари зарађују”Đurović objašnjava.
Pogledajte cjelokupni paket Radoša Đurovića u jutarnjem programu u snimku na početku teksta …