Centralna obavještajna agencija prikupila je podatke i odmah ih proslijedila Federalnom istražnom birou, čiji su agenti ubrzo potom upali u dom i ured jednog od ideologa američkih neokonzervativaca i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu predsjednika Trumpa, Johna Boltona.
Federalni agenti pretražili su objekte u potrazi za povjerljivim dokumentima koje je Bolton navodno ilegalno radio.
Nalog za pretres, piše New York Timesbio je rezultat koordinacije na najvišem mogućem nivou, jer je šef CIA-e John Ratcliffe proslijedio podatke koje su prikupili njegovi agenti izvan granica SAD-a glavnom čovjeku federalaca, Kashu Patelu.
Promjena šefa vojnih špijuna
Istovremeno, objavljeno je da je šef vojne obavještajne službe, general Ratnog zrakoplovstva Jeffrey Cruz, smijenjen ubrzo nakon što je krajem juna procurio izvještaj njegovih analitičara o uspjehu američkih udara na iranski nuklearni program.
Sporni izvještaj, u suštini, bio je prilično kontradiktoran Trumpovim izjavama, prema kojima su bombarderi B-2 sa specijalnim bombama GBU-57 unazadili iranski nuklearni program za mnogo godina.
Obavještajna služba, na čelu s generalom Cruzom, međutim, navela je da je šteta na objektima u vezi s nuklearnim programom gotovo beznačajna, te da su napori Irana da napravi atomsku bombu, ako je ona uopće postojala, usporeni tek za nekoliko sedmica.
Istovremeno, FBI je pokrenuo istragu o curenju povjerljivih dokumenata iz vojne obavještajne službe.
“Заједно са ФБИ-јем истражујемо цурење информација, јер су биле намењене за унутрашње потребе односно као процена учинка на бојном пољу”izjavio je krajem juna američki ministar odbrane Pete Hegsett, optužujući medije da su objavili izvještaj kako bi “учинили да председник САД, упркос величанственом успеху, буде приказан у лошем светлу”.
Prije početka istrage, Donald Trump i državni sekretar Marco Rubio opisali su izvještaj vojne obavještajne službe kao “лажну вест”tvrdeći da je iranski nuklearni program, koji je započeo rat, pretrpio ogromnu štetu.
Iranski nuklearni program predmet je kontroverzi od početka nove američke avanture na Bliskom istoku, budući da je šef svih američkih špijuna Tulsi Gabbard početkom godine rekao Senatu da nema dokaza da Teheran pokušava napraviti atomsku bombu.
Ali, u četvrtak se umiješao u cijelu zbrku oko stanja nuklearnog programaFinancial Timesprenoseći tvrdnje neimenovanih evropskih zvaničnika da su iranske zalihe obogaćenog uranijuma ostale uglavnom netaknute.
Navodi se i da 408 kilograma obogaćenog uranijuma nikada nije pronađeno u Fordo centru, kompleksu zakopanom stotinak metara unutar granitne planine, čije su ulaze Amerikanci zatrpali bombama GBU-57.
Inspektori Međunarodne agencije za nuklearnu energiju tvrde da su materijal vidjeli sedmicu prije početka, dok šef organizacije Rafael Mariano Grossi smatra da “скривен негде око Исфахана”.
“Иранци никада нису тајили да су сакрили тај материјал”rekao je Grossi za CNN.
Bolton nije u milosti
Džon Bolton i Tramp su u zavadi otkako je kontroverzni konzervativac svrgnut sa mesta savetnika za nacionalnu bezbednost.
Ključ za neslaganje, u septembru 2019., bio je Trumpov plan da postigne sporazum s talibanima, koji bi otvorio vrata američkom povlačenju iz Afganistana.
Ubrzo nakon toga, Bolton je uklonjen, a sukob se nastavio godinu dana kasnije kada je objavio memoare “The Room Where It Happened”, optužujući Trumpovu administraciju za korupciju i jednostavno nedostatak bilo kakvog znanja.
Bijela kuća je tada bezuspješno pokušala zaustaviti objavljivanje knjige, a sam Trump je sadržaj knjige nazvao izdajničkim djelom za koje se kažnjava zatvorska kazna.
“Objavio je ogromnu količinu povjerljivih dokumenata. To je nezakonito i zato idete u zatvor. To je također izdajnički čin”, rekao je tada Trump.
Nekoliko godina kasnije, kada su agenti FBI-a ušli u Boltonovu kuću, nije baš jasno da li se pretraga odnosi na dokumente objavljene u knjizi, ili na neke druge.
Bolton, koji se smatra jednim od ideologa neokonzervativnog pokreta u Americi i suštinskim arhitektom napada na Afganistan 2001. i Irak dvije godine kasnije, bio je za vrijeme administracije Georgea W. Busha ambasador pri Ujedinjenim nacijama.
Iz tog vremena pamti se njegova svađa sa generalnim sekretarom UN-a Kofijem Ananom, koja je okončana tek kada su obojica izgubili svoje pozicije.
Nacionalna garda na ulicama Washingtona
Naoružani pripadnici Nacionalne garde će patrolirati ulicama Washingtona tokom operacije koju je Trump zamislio kao suzbijanje kriminala i podizanje nivoa sigurnosti za stanovnike glavnog grada SAD-a.
Američki predsjednik je puštanje vojske na ulice Washingtona objasnio dramatičnom stopom kriminala, za koju se čini da nema osnova u službenoj statistici i podacima lokalne policije.
Pripadnici Nacionalne garde će biti potpuno naoružani, iako su predstavnici administracije, Pentagona i vojske proteklih sedmica tvrdili da ove snage neće nositi oružje.
“Vašington je bio pakao, ali sada je sigurno mjesto”, trijumfalno je najavio američki predsjednik, najavljujući slične operacije u New Yorku i Chicagu.
Defile vojnika ulicama američke prestonice naišao je na ozbiljne kritike velikog dela stanovništva, koje smatra da nije bilo razloga za ovako drastične mere.
Otkako su federalne vlasti preuzele policiju, u Washingtonu je uhapšeno oko 700 ljudi i zaplijenjeno 90 komada ilegalnog oružja.
Policijske snage bile su pojačane značajnim brojem federalnih agenata i 2.000 sada potpuno naoružanih pripadnika Nacionalne garde.
“Nakon Vašingtona idemo u Čikago, a zatim u Njujork”, rekao je Tramp.
Broj ubistava u Čikagu znatno je smanjen u odnosu na prošlu godinu.