U Hrvatskoj se uzgaja oko 550.000 ovaca i 75.000 koza, no njihov broj pada iz godine u godinu. Seoskih domaćinstava koja se time bave sve je manje, a mladi se najčešće ne žele boriti s teškim poslom, administracijom i nestabilnim tržištem. Ipak, stručnjaci baš u toj grani stočarstva vide brojne mogućnosti.
Godine 2006. u Međimurju se kozarstvom bavilo sedamdesetak uzgajivača, a prošle je godine taj broj spao na njih tridesetak. Većinom staračka domaćinstva zatvorila su svoje farme, a mladi su, zbog visokih troškova i malih prinosa, odustali.
– Stvarno je tužno kad se farma mora zatvoriti radi staračkog domaćinstva. Nismo se nikad pozabavili činjenicom zašto se mlada domaćinstva zatvaraju, upravo sad u Međimurju njih pet zatvara svoje farme, istaknuo je Antun Kostelić, Zavod za opće stočarstvo Agronomskog fakulteta.
Ipak, posljednjih mjeseci kozje mlijeko i sir ponovno su na cijeni. Svjedoči to obitelj Marciuš iz Pušćina. Kozarstvom se bave tri godine, uložili su velik novac u farmu i strojeve, a trenutačno imaju šestotinjak koza.
– Cijena uvijek može biti bolja, ali je dobra. Može se dobiti do jedan euro, ali problem je ograničene količine koje možemo dobiti, no opet – cijena je dobra, rekao je Zoran Marciuš, Pušćine.
Obitelj Moravec iz Nove Vesi upravo u kozarstvu se, unatoč izazovima, održala zahvaljujući plasmanu domaćih proizvoda.
– Rad s krumpirom, zeljem jednostavno nije baš išlo i trebalo je puno ljudskog rada. I ovdje isto treba, ali ipak puno manje, naveo je Radoslav Moravec, Nova Ves Petrijanečka.
Porazna je činjenica da smo u jednom desetljeću izgubili polovinu farma koza – s dvjestotinjak spali na njih sto.
– Glavni je problem što je država zaboravila sektor ovčjeg i kozjeg mlijeka. Da smo samo 10% onoga što smo uložili u govedarski sektor uložili u proizvodnju ovčjeg i kozjeg mlijeka situacija bi bila drugačija, tvrdi Antun Kostelić, Zavod za opće stočarstvo Agronomskog fakulteta.
No nije sve izgubljeno – neki u stočarstvu vide budućnost.
– Ja svoju budućnost vidim ovdje, mislimo širiti posao, a druge godine čak ulazimo i u mliječno govedarstvo, najavio je Zoran Marciuš, Pušćine.
Poljoprivrednike treba pratiti novim tehnologijama, educirati o klimatskim promjenama, a nikako ne obeshrabriti papirologijom – poruka je s terena.
“Stočarstvo je propalo radi strategija koje su se donosile”
Sve je manje farmi, opada i uzgoj krava. Muznih krava je 2022. godine bilo nekih 80.000. Danas smo spali na nekih 70.000. Na jednoj farmi u Varaždinskoj županiji nalazi se reporter HTV-a Ivica Grudiček koji je razgovarao sa Stjepanom Bistrovićem koji je govorio o propadanju stočarstva.
– Stočarstvo je propalo radi strategija koje su se donosile, da se ljudi moraju prilagođavati njima umjesto da su strategije prilagođene ljudima. I zbog velikog miješanja političara i ulaska u poljoprivredu gdje su uzimali zemlju pravim stočarima koji su trebali tu zemlju dobiti, da bi mogli razvijati svoje gospodarstvo, rekao je.
“Nitko ne želi više to raditi”
Danas razmišlja o prodaji svog gospodarstva.
– Prodao bih sigurno kad bih imao kupca i u pola cijene. Nažalost, nitko ne želi to kupiti jer nitko ne želi više to raditi. To je najveći problem, istaknuo je.
Sve se multiplicira, a korist je nikakva
Naglasio je kako radi različite vrste poslova, ali najmanje je stočar.
– To je sad u ovom obračunskom razdoblju nama najveći problem. Znači, veći obim papira, a u biti sve se duplicira, sve se multiplicira, a korist je nikakva. Mlijeka je sve manje, dodao je.
Poručio je mjerodavnima i ostalim poljoprivrednicima da prilagode poljoprivredu poljoprivrednicima, a ne da rade strategiju koja se ne može prenamijeniti na terenu.
– Sve se radi kontra, umjesto da se izađe na teren i napravi strategiju za poljoprivrednike, ona se radi protiv poljoprivrednika. I da političari vode politiku, a ne da ulaze u poljoprivredni segment i oduzimaju zemlju seljacima, zaključio je.