Hrvatski BDP porastao 2,9%; Primorac: Trostruko više od EU, HUP: Usporava

Hrvatska ostvaruje trostruko veći rast od prosjeka EU-a i eurozone, rekao je ministar financija Marko Primorac komentirajući najnovije podatke o rastu hrvatskog BDP-a u provom kvartalu ove godine.

Podaci o rastu BDP-a od 2,9% u prvom kvartalu 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. pokazuju snagu hrvatskog gospodarstva. I dalje je nastavak snažnog rasta u skladu s našim očekivanjima, rekao je Primorac, dodavši da su projekcije Ministarstava gospodarstva i vlade bile da će realna stopa rasta BDP-a iznositi 3,3%.

Vezano uz komponente koje su najviše utjecale na rast hrvatskog gospodarstva, Primorac je kazao da je riječ o bruto investicijama u fiksni kapital i privatnim i državnim investicijama. Nabrojao je niz investicija.

– Riječ je o bruto investicijama u fiksni kapital, radi se o privatnim investicijama, ali i o državnim investicijama i u tom kontekstu smo posebno ponosni naravno na snažan angažman svih naših službi u provođenju nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Niz je tu investicija, ulaganja u infrastrukturu, prometnu infrastrukturu, obrazovnu, zdravstvenu, znanstvenu infrastrukturu, ali isto tako još uvijek osjećamo i pozitivne posljedice u gospodarskom rastu, koje proizlaze iz snažnog angažmana oko poslijepotresne obnove, dakle snažan zamah i građevinskog sektora i povezanih sektora. Možemo isto tako istaknuti i značajan rast izvoza, posebno robnog izvoza, on je rastao preko 11% u prvom kvartalu ove godine na međugodišnjoj razini, što je isto tako snažan i dobar pokazatelj, rekao je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Primorac je rekao da Hrvatska stoji prilično dobro pri usporedbi s drugim državama članicama EU.

– Kada gledamo širi makroekonomski kontekst u usporedbi sa drugim članicama EU ali i prosjekom eurozone Hrvatska će bilježiti trostruko veći rast od prosjeka EU i prosjeka eurozone, rekao je Primorac, dodavši kako i to treba uzeti u obzir prilikom sagledavanja svih okolnosti i činjenica.

Dotaknuvši se trezorskih zapisa, naglasio je da je u tijeku upis i da je odaziv građana za sada dobar. Nakon nešto više od dva dana, do jučer, više od 11 tisuća građana upisalo je nešto više od 475 milijuna eura trezorskih zapisa, naglasio je ministar rekavši i da je zadovoljan odazivom građana na reinvestiranje uloženih sredstava putem aplikacije.

Primorac je naglasio da i dalje očekuje povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj, ali i povećanje plaća, pogotovo u privatnom sektoru, možda i za desetak posto.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić rekao je da je rast BDP-a od 2,9 posto u prvom kvartalu nastavak pozitivnih kretanja, te da se radi o sedamnaestom kvartalu za redom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja ovdašnjeg gospodarstva. Takvu dinamiku, rekao je Savić, od kraja 2020. do početka 2025. godine ima samo pet država EU.

Osvrnuvši se na nastavak rasta izvoza roba od 11,6 posto u prvom kvartalu, naglasio je da je to napravljeno unatoč činjenici što se neki naši najvažniji trgovinski partneri – Austrija, Slovenija, Mađarska – u prvom kvartalu ove godine registrirali gospodarski pad.

Kazao je i da gospodarskom rastu pomaže kvalitetna provedba NPOO-a, te da smo do sada dobili 4,5 milijardi eura uplata u NPOO, a da se ove godine očekuje još dvije milijarde eura. Nadalje, raste i potrošnja kućanstava što je, uz ostalo, rezultat i rekordne nezaposlenosti.

Po stopi rasta od 2,9 posto Hrvatska je među prvih šest, sedam država EU, rekao je Savić, dok je ta stopa dvostruko veća od prosjeka EU u cjelini koja je 1,4 posto. Naglasio je da se približavamo prosjeku razvoja EU, te da bi uskoro mogli biti na 80 posto prosječne razvijenosti EU.

Prognozirao je da će ove godine hrvatski rast BDP-a iznositi 3,3 posto, prema projekcijama resornog ministarstva, a to je među prva četiri najbrže rastuća gospodarstva u EU. Za sljedeću godine se očekuje stopa gospodarskog rasta od oko 2,9 posto.

Vezano uz prijetnju novog carinskog rata između SAD i EU, rekao je da je ne očekuje nikakav veći utjecaj na naše gospodarstvo. S druge strane, može doći do usporavanja ekonomije nama primarnih gospodarskih zemalja.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je komentirajući najnovije podatke o BDP-u u prvom tromjesečju, istaknula kako rast BDP-a usporava i u 2025. će se spustiti na 2,5 posto.

BDP je, kako su naveli iz HUP-a, u prvom kvartalu ove godine usporio rast na 2,9 posto godišnje (nakon 3,9 posto u 2024.) uslijed znatno sporijeg rasta osobne potrošnje, dok bi bez doprinosa potrošnje države (+5,8 posto) rast BDP-a bio bliži 1,5 posto.

Kupovna moć je rasla na snažnom realnom rastu plaća, zapošljavanju i potrošačkim kreditima, ali je rast potrošnje (1,7 posto) ipak bio više nego tri puta niži nego lani, a prije svega pod utjecajem bojkota trgovina te kasnijeg Uskrsa, istaknuli su iz HUP-a.

Investicije su, kažu, prepolovile (na +4,5 posto) dinamiku rasta u odnosu na prošlu godinu, što odražava usporavanje građevinarstva s visoke baze i neizvjesnosti u vanjskom poslovnom okruženju (ne samo po pitanju trgovinskih tenzija već i iščekivanjima poduzetnika u pogledu deregulacije poslovanja u Europi).

Industrijska proizvodnja bilježi oporavak naročito u energetskom sektoru te dijelu kapitalnih dobara. Inozemna potražnja pogurala je rast robnog izvoza na čak 11,6 posto godišnje. Naime, uoči uvođenja američkih carina mnogi su europski izvoznici nastojali proknjižiti izvezenu robu po nižim carinama, kažu iz HUP-a.

HUP u drugom kvartalu očekuje solidan realni rast BDP-a oko 2,5% s obzirom na to da osobna potrošnja i dalje ostaje oslonac rasta, potaknuta snažnim rastom plaća u javnom sektoru, boljom turističkom predsezonom, ubrzanjem rasta kredita tvrtkama i jačanjem građevinskih aktivnosti.

Napominju kako su procjene rasta BDP-a u 2025. su blago snizili na 2,5% s 2,7% na temelju određenog pogoršanja izgleda rasta u euro području za oko 0,5 postotnih bodova, dok fiskalna ekspanzija, robusno tržište rada i graditeljstvo i dalje snažno podržavaju agregatnu potražnju.

Hrvatska će, istaknuli su iz HUP-a, u 2026. sve više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja u kojem analitičari kontinuirano “režu” prognoze rasta BDP-a na svega 1% ili niže.

Procjenu rasta u 2026. godini HUP je snizio na 2,5% s 3% zbog nepovoljnog utjecaja temeljnih globalnih trgovinskih politika, smanjenja fiskalnog impulsa te hlađenja tržišta rada.

Hrvatska mora ciljano privući investicije u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost, a alat za to je Zakon o poticanju investicija koji mora biti konkurentan i poticati ulaganja u istraživanje i razvoj i kojeg je nužno prilagoditi kako bi bio konkurentan u odnosu na zemlje okruženja, poručili su iz HUP-a.