Ivan Pavao II. popularan i 20 godina nakon smrti
Foto:
Guglielmo Mangiapane
/
Reuters
Svečanom misom u bazilici svetog Petra obilježeno je 20 godina od smrti sv. Ivana Pavla II. Misu je predvodio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin. Papa Franjo iz Doma svete Marte uputio je blagoslov svima na obilježavanju godišnjice, a na Trgu sv. Petra održano je molitveno bdijenje na poljskom i talijanskom jeziku.
Dvadeset godina nakon smrti pape Ivana Pavla II., koji je predvodio Katoličku crkvu od 1978. do 2005., on je i dalje veoma popularan među vjernicima.
Poljak Karol Wojtyla preminuo je 2. travnja 2005. u dobi od 84 godine.
Umro je zbog srčanog zastoja
U posljednjim godinama svoga života, bio je lošijeg zdravlja i pod neprestanim nadzorom liječnika, a umro je zbog srčanog zastoja.
Više od milijun vjernika i oko tisuću najviših dužnosnika država i vlada prisustvovalo je njegovom pogrebu 8. travnja 2005.
Njegov grob ispod glavnog oltara bazilike svetoga Petra još uvijek je jedno od najposjećenijih mjesta u Vatikanu.
Rekordno brzo postao svecem
Ivan Pavao II. je nakon svoje smrti rekordno brzo postao svecem.
Sadašnji papa Franjo ga je proglasio svetim 2014. zajedno s papom Ivanom XXIII.
Kao čuda Ivana Pavla II. priznata su izlječenja časne sestre s Parkinsonovom bolešću i žene iz Kostarike, koja je preživjela bolest mozga.
Papa Franjo je u više navrata naglasio da u Ivanu Pavlu II. vidi uzor zbog, među ostalim, načina na koji se nosio s bolesti.
Ispred rimske bolnice Gemelli, gdje je Ivan Pavao II. proveo velik dio svojih posljednjih godina i gdje se Franjo nedavno liječio zbog upale pluća, sada je kip pape Poljaka.
Papa iz istočne Europe i prvi netalijanski papa nakon više stoljeća imao je velik utjecaj na Katoličku Crkvu koju je vodio 26 godina.
Njegov pontifikat je prvenstveno obilježen poštovanjem hijerarhije u svim područjima, spiritualizmom te tradicionalističkim i strogim moralom.
Njegov konzervativizam prouzročio brojne napetosti u crkvenim krugovima, prije svega zbog njegovog ustrajanja u nepovredivost celibata i zabrane rasprave o mogućnosti da žene postanu svećenice.
Također, bio je nepopustljiv prema vjernicima i insistirao na zabrani umjetnih metoda za sprečavanje začeća.
Međutim, mnogo toga učinio za koegzistenciju različitih vjera i tražio je oprost za pogreške i grijehe Crkve.
Hrvatsku je posjetio triput, 1994., 1998. i 2003. godine.