U redovnoj vojnoj vježbi iranske vojske, zatvaranje Orma mora, koji povezuje perzijski zaljev sa Indijskim okeanom na geografskoj mapi svijeta. Na globalnoj mapi proizvodnje nafte, ova veća četvrta svjetske proizvodnje prolazi.
Petina globalne proizvodnje plina prolazi isto. Kroz ovu energetsku arteriju, naftu i plin iz Irana, Iraka, Kuvajta, Bahreina, Saudijske Arabije, Katarine i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Od rata između Izraele i Irana, Iran je počeo prošle sedmice: Stvarno ćemo zatvoriti Ormuski Seaz.
Generalni sekretar Srpskog odbora Svetskog saveza za energetiku Miloš Banjac rekao je da je, jer je more vrlo blizu iranskoj obali, to je značajna opasnost.
“Ако Иран хоће да затвори мореуз, то је лака мета за војску, лака мета за Иран, за сваки транспорт нафте. И у том смислу представља значајну опасност”Banjac je istakao.
Davor Stern, bivši ministar energetike u Vladi Republike Hrvatske, ističe da je Ormusky Bay vrlo važan.
“Широк је 30 километара, међутим, његова пловна ширина за велике танкере је само око три километра. Тако да се он врло лако може зауставити и затворити потапањем једног или два брода и да се заустави пловидба. То је велика вероватноћа да нико више неће пробати да прође по нафту”reče Stern.
Profesor Fakultet za sigurnost Petar Stanojević kaže da se Iran godina priprema za zatvaranje Ormskog Seaza.
“Први пут је претио, чини ми се, 2010. или 2011. године да затвори, али је веома велико питање да ли би то икада урадили јер би то било и пуцање у ногу иранској економији. Зато што она живи добрим делом од нафте, она извози неких милион и по до два милиона барела на дан. То им је озбиљан приход”Stanojević je istakao.
Iako je prijetio više puta, Iran nikada nije do sada zatvorio Ormusky Seasuse. Čak i u ratu tankera Iran i Irački 80-ima, kada je bombardovano 239 naftnih cisterna. Oprema za ulje nisu stajale.
Što bi se dogodilo ako se bračni brak ormuiće zatvori
Stern je podsjetio da se more nikada nije u potpunosti zatvoren, ali da je bilo razdoblja kada je jedrenje brodica bilo neizvjesno. Ukazuje na to da, ako se u plovidbu ili poteškoće u plovidi, mogu postojati velike promjene u cijenama nafte.
Ako je Iran još uvijek bio zatvoren ormuzom, postavlja se pitanje da li ulje iz Perzijskog zaljeva može naći drugi put. Londonski ekonomist piše da bi u tom slučaju u tom slučaju samo Saudijska Arabija bila preusmjerena naftom, ali samo četvrtina. Samo pet, od ukupno 20 miliona barela, toliko kroz Ormus prolazi naftu dnevno.
Stanojević ističe da se u slučaju traženja alternative, cena nafte mogla udvostručiti.
Koliko Srbija proizvodi i koliko uvoza uvoza uvoda
Srbija proizvodi samo jednu petinu potrebnog nafte samo na domaćem tržištu. Čak četiri petine ulazi. Međutim, naša država iz Irana ne ulazi u bačvu nafte.
Profesor na Fakultetu bezbednosti podseća da se takođe uvozi libijski sirijski, ali i iransko ulje.
Ali ako se cijena nafte na globalnom tržištu udvostruči, iako bi bačva bila do 150 umjesto nešto više od 75 dolara, pitanje jesu li posljedice zatvaranja Ormusa također stigle na naše benzinske pumpe.
Davor Stern ističe da će sve zemlje biti ugrožene, čak i Irak i Iran koji su najveći izvoznici iz područja.
Primjeri na Bliskom Istoku i u Ukrajini
Kako geopolitičke tenzije utječu na cijenu nafte, vidjelo je kada je počeo remen u Gazi na kraju 2023. godine. I početkom 2024. godine. Kad je Huti napao brodove u Crveno more, kao odgovor na Palestince u Gazi Band.
Miloš Banjac podseća da je Huti pokušao zaustaviti jedan od protoka nafte.
“Имали су жесток одговор Америке, зато што Америка хоће да контролише потпуно светско тржиште нафте. Било је ту неких оштећења појединих бродова, али је тај пролаз био сувише драгоцен и цела светска јавност се окренула против тога, јер сви су жељни те нафте и Хути су морали да се повуку”rekao je Banjac.
Stanojević smatra da postoji ozbiljnija situacija, jer se spominje Morizua, a ne pucaonici.
Tokom posljednjeg sukoba Izraela i Irana otkazane su energetske biljke. Prvo, Izraelci su pogodili veliko plinsko polje južnog daleka, koje Iran dijeli sa Catherine i Iranskom rafinerijom u Abadanu. Tada je Iran pogodio rafineriju u izraelskom gradu Haifi. U petak, 13. juna, cijena nafte odmah je skočila za osam posto. Od početka sedmice cijena nafte smiruje se. Za sada nema prestanka naftnih tokova.
Petar Stanojević ne vjeruje da će cijena nafte ići ispod 60 dolara.
“Држаће се на неком доњем прагу, а колико ће ићи на горе, то је доста тешко прогнозирати. Прве прогнозе су да се овај сукоб можда неће ширити и продубљивати и да нафта неће ићи преко 80 долара”rekao je Stanojević.
Petroleum rat u brojevima
“Драма рата замењена је драмом нафте”Jakšić je napisao u danima prvog svjetskog naftnog udara. Tada je počeo rat Arapsko-izraelski rat.
Danas zvuči gotovo nevjerojatno, ali 1973. godine godišnje nafte na Bliskom Istoku košta samo 2,5 vremena. Next, 1974. Osam, 1975. Više od 12 dolara, 1979. $ 15, i 1980. 32. Danas se ulje ponovo koristi kao oružje, bačva košta više od 75 dolara.
Stern navodi da je u tom periodu ulje počelo koristiti kao oružje, ali tada je u svim zapadnim zemljama koje surale i štite i štite Izrael.
“То је почетак енергетског рата у историји. Највећи скок у историји цена нафте је био крајем 1998. Године, тада је нафта поскупела на 140 долара по барелу. Исто у очекивању неког великог сукоба, али до њега није дошло”podsetio je na krmi.
Naftni i topovi, tako je bio naslov u Beogradu u berbi u junu 1981. godine. Nakon svijeta, svjetskog rata i iračkog rata, ako je svjetska karta proizvođača nafte na istoj dvije šibica, ta karta grmlja.
Trećina nafte proizvodi se u Americi i Kanadi, drugoj trećini na Bliskom Istoku, a posljednju trećinu u Rusiji i bivšem Sovjetskom Savezu, a povijest nas uči kada je topov.