Ranije ovog mjeseca, brigadni general američkog ratnog zrakoplovstva Doug Wickert pozvao je lokalne čelnike u blizini zračne baze Edwards u Kaliforniji kako bi ih upozorio da bi, ako Kina napadne Tajvan u nadolazećim godinama, njihova regija mogla odmah osjetiti velike promjene, javlja Reuters.
U izvanrednom brifingu koji je baza podijelila na društvenim mrežama i priopćenju za medije, Wickert – jedan od najiskusnijih američkih testnih pilota – iznio je detalje o brzom kineskom vojnom jačanju i pripremama za mogući veliki rat.
Rekao je kako su najsuvremeniji američki zrakoplovi proizvedeni u Kaliforniji, osobito B-21 “Raider” koji zamjenjuje B-2 iz 1990-ih, ključni za odvraćanje Pekinga. Međutim, ako odvraćanje ne uspije, to bi moglo značiti da bi Kina napala SAD, uključujući i obližnje tvornice Northrop Grummana gdje se ti zrakoplovi proizvode.
“Ako dođe do rata, dogodit će se ovdje”, rekao je Wickert, sugerirajući da bi napadi mogli uključivati i kibernetički udar koji bi dugoročno poremetio opskrbu električnom energijom i druge dijelove nacionalne infrastrukture. “Rat će doći do nas. Zato i vodimo ovaj razgovor… Što budemo spremniji, to je veća vjerojatnost da ćemo utjecati na računicu predsjednika Xija.”
Scenarij invazije Kine na Tajvan
Visoki američki dužnosnici više su puta izjavili kako vjeruju da je kineski predsjednik Xi Jinping naredio svojoj vojsci da bude spremna za invaziju na Tajvan do 2027. godine, iako još nije donesena konačna odluka.
Dok se Washington i Peking sve više pripremaju za mogući sukob, njihove vojne pripreme – koje se sada odvijaju na obje strane, što nije viđeno desetljećima – šalju određene poruke.
Kineski dužnosnici negiraju da imaju strogi vremenski plan. Ipak, Peking sve odlučnije polaže pravo na otok, na kojem je vođa nacionalista Chiang Kai-shek osnovao izbjegličku vladu nakon gubitka u kineskom građanskom ratu 1949.
Od američkog priznanja kineske komunističke vlade 1979. godine kao legitimne, američke administracije zadržavaju politiku “strateške dvosmislenosti” oko toga bi li intervenirale u slučaju napada na demokratski vođen Tajvan. Ipak, Zakon o odnosima s Tajvanom donesen iste godine obvezuje američku vojsku da bude spremna spriječiti svaku kinesku promjenu postojećeg stanja.
I dok Donald Trump tvrdi da se nikada neće čvrsto obvezati na to, za razliku od svog prethodnika Joea Bidena koji je najdalje otišao u obećanju da će braniti Tajvan, nedavno procurjela strategija Pentagona navodi odvraćanje Kine kao glavni prioritet.
Foto: Kevin Lamarque
To podrazumijeva da SAD mora biti stvarno i vidljivo spremna za potencijalno dug i krvav sukob. Kako je rekao jedan visoki američki časnik: “Ako Kina napadne Tajvan i odlučimo intervenirati, to neće biti kratkotrajan rat.”
Takav sukob najvjerojatnije bi prouzročio žrtve i razaranja u razmjerima daleko većim od “rata protiv terorizma” nakon napada 11. rujna 2001.
Obnova vojnih pista
Na Filipinima i u zapadnom Pacifiku američki vojni inženjeri obnavljaju napuštene piste iz Drugog svjetskog rata, planirajući razmještaj manjih skupina zrakoplova na više lokacija kako bi povećali šanse za preživljavanje.
Peking je mnogo uložio u dugodometne rakete, s ciljem zadržavanja američkih ratnih brodova – osobito nosača zrakoplova – izvan svojih voda. To američke zračne baze čini još važnijima – ali i one bi vjerojatno bile mete.
Pokazivanje Pekingu da SAD i njihovi saveznici – posebno Japan, Južna Koreja, Filipini i Australija – imaju i sposobnost i volju da odgovore i nastave borbu, postaje sve važniji dio američkog vojnog signaliziranja. Snimke s nedavnih vojnih vježbi na japanskom otoku Okinawa – dijelu tzv. “prvog otočnog lanca” koji uključuje i Tajvan – prikazuju inženjere američkog ratnog zrakoplovstva spremne da odmah poprave oštećene piste i ključnu infrastrukturu.
Washington Times je ovoga mjeseca citirao visokog obrambenog dužnosnika koji je rekao da bi američki teritorij Guam bio “glavna meta kineskih raketnih napada” u ranoj fazi rata oko Tajvana.
Pentagon je uložio više od 7 milijardi dolara u dodatne građevinske projekte na Guamu, a ministar obrane Pete Hegseth nazvao je 6.400 američkih vojnika stacioniranih tamo “vrhom koplja” u Indo-Pacifiku.
“Mnogo ćemo naučiti iz sustava protuzračne obrane na Guamu i to ćemo primijeniti i na obranu kontinentalnih SAD-a”, rekao je Hegseth novinarima i lokalnim dužnosnicima, dodajući da bi SAD na napad na Guam odgovorile kao na napad na bilo koji dio svog teritorija.
Nova administracija Donalda Trumpa postavila je izgradnju sustava proturaketne obrane “Zlatna kupola” kao glavni prioritet, radi presretanja i konvencionalnog i nuklearnog oružja dugog dometa.
Guvernerka Guama, Lou Leon Guerrero, pozdravila je izjave Hegsetha, ali je izrazila zabrinutost da teritorij – koji također podupire druga pacifička otočja i teritorije – nije spreman za rat ili prirodne katastrofe, jer ima samo jednu bolnicu s manje od 30 kreveta.
Neki dužnosnici sada smatraju da se pripreme trebaju proširiti i na mogućnost ograničenih nuklearnih udara iz Kine ili Sjeverne Koreje, koji bi mogli biti dio budućeg rata bez potpune nuklearne eskalacije.
To je bio jedan od zaključaka nedavne serije ratnih simulacija koje je proveo Atlantski savjet, zajedno s aktualnim i bivšim američkim dužnosnicima. Izvješće upozorava da bi kineski napad na Tajvan mogao biti popraćen sjevernokorejskom akcijom protiv juga – ili obrnuto.
Razmatranje nezamislivog
Izvješće za Kongres iz srpnja prošle godine o riziku istovremenog sukoba s Rusijom, Kinom, Sjevernom Korejom i potencijalno Iranom došlo je do sličnog zaključka – da američko stanovništvo nije dovoljno pripremljeno za poremećaje u opskrbi i uslugama koje bi takav sukob mogao izazvati putem kibernetičkih napada i prekida lanaca opskrbe.
Održavanje opskrbe bio bi izazov za obje strane. Indo-Pacifičko zapovjedništvo SAD-a često govori o korištenju dronova i autonomnih podmornica kako bi se stvorio “pakleni pejzaž” u Tajvanskom tjesnacu i time blokirale kineske snage.
Ipak, američki zapovjednici priznaju da kineska Narodnooslobodilačka vojska sada ima znatne kapacitete za ciljanje američkih zrakoplova i brodova, što čini ključnim rano razmještanje opreme i zaliha – osobito jer se domet kineskih projektila sve više povećava.
Ovog mjeseca, admiral Sam Paparo, zapovjednik Indo-Pacifičkog zapovjedništva SAD-a, rekao je da se “dubina i domet” kineskih vojnih vježbi brzo povećavaju, uključujući i vježbe za invaziju i blokadu Tajvana te napade na luke i energetske objekte.
Peking također javno ističe svoju sposobnost provođenja takvih akcija, predstavljajući ih kao ključne za osvajanje otoka. “Ako Tajvan izgubi svoje pomorske opskrbne linije, domaći resursi brzo će se iscrpiti, društveni poredak urušiti, a život građana ozbiljno ugroziti”, izjavio je kineski vojni dužnosnik u videu koji je objavila PLA.
“Još uvijek vjerujem u našu strategiju odvraćanja, ali smjer se mora promijeniti”, rekao je Paparo pred članovima Kongresa u travnju, upozorivši da, iako američke snage još uvijek imaju prednost, ta se prednost brzo smanjuje.
“Postoje praznine u točkama potpore za gorivo”, rekao je. “To su lokacije gdje bi zrakoplovi i brodovi punili gorivo. Nedostaje nam tankera i zaliha goriva za izvanredne situacije. Nedostaje i logističke potpore za održavanje snaga.”
Zalihe američkog oružja također zabrinjavaju, a situaciju dodatno pogoršavaju višemjesečni napadi na Jemen, za koje se vjeruje da su dodatno iscrpili zalihe ključnih Tomahawk projektila.
“Neka Bog pomogne, ako dođe do kratkog rata, on će biti kratak samo zato što nemamo dovoljno streljiva za dugi rat”, rekao je republikanski zastupnik Tom Cole iz Oklahome na saslušanju s privremenim načelnikom pomorskih operacija Jamesom Kilbyjem.
Kilby je upozorio na daljnje nestašice torpeda i protubrodske rakete, rekavši da Pentagon treba razmotriti i druge proizvođače čije oružje možda nije vrhunsko, ali je “bolje nego da nemamo ništa”.
“Ako uđemo u rat s Kinom, bit će krvavo, bit će žrtava i trebat će nam mnogo streljiva”, rekao je Kilby. “Zato naše zalihe moraju biti pune”.