Bitka za Staljingrad, koja se odvijala od kolovoza 1942. do veljače 1943. godine, predstavlja jednu od najkrvavijih i najznačajnijih bitaka u ljudskoj povijesti. Ovaj epski sukob između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza postao je simbolom odlučnosti, patnje i konačne pobjede sovjetskih snaga nad nacističkom agresijom.
Hitler je pokrenuo napad na Staljingrad s ciljem osvajanja ovog važnog industrijskog središta na rijeci Volgi, koje je nosilo ime njegovog najvećeg neprijatelja – Josifa Staljina. Njemačka 6. armija pod zapovjedništvom generala Friedricha Paulusa započela je ofenzivu 23. kolovoza 1942. masovnim bombardiranjem grada koje je pretvorilo većinu zgrada u ruševine.
Žestok otpor i prekretnica u ratu
Sovjetske snage pod vodstvom generala Vasilija Čujkova pružile su žestok otpor. Borbe su se vodile za svaku ulicu, zgradu i kat, često prsa u prsa. Sovjetski branitelji razvili su taktiku “grljenja neprijatelja” – držanja položaja toliko blizu njemačkih linija da njemačko zrakoplovstvo nije moglo djelovati bez rizika pogađanja vlastitih vojnika.
Foto: o.Ang.
Situacija se dramatično promijenila 19. studenog 1942. kada je Crvena armija pokrenula “Operaciju Uran”, veliku protuofenzivu kojom su opkolili njemačke snage u Staljingradu. Oko 290.000 njemačkih i drugih vojnika Osovine našlo se u obruču, bez adekvatne opskrbe hranom i streljivom tijekom surove ruske zime.
Hitler je zabranio 6. armiji da se pokuša probiti iz obruča, inzistirajući da se grad mora držati pod svaku cijenu. Pokušaji opskrbe iz zraka nisu uspjeli zbog sovjetske protuzračne obrane i loših vremenskih uvjeta. Do kraja siječnja 1943. njemačke snage bile su iscrpljene glađu, hladnoćom i bolestima.
Konačan pad njemačkih trupa
Konačno, 31. siječnja 1943., vojskovođa Paulus je predao svoje snage Sovjetima, što je označilo prvi veliki poraz njemačke vojske u Drugom svjetskom ratu. Od 91.000 zarobljenih njemačkih vojnika, samo oko 6.000 ih je preživjelo sovjetsko zarobljeništvo i vratilo se u Njemačku nakon rata.
Bitka za Staljingrad odnijela je između 1,2 i 1,5 milijuna života, uključujući oko 40.000 sovjetskih civila. Grad je bio gotovo potpuno uništen. Pobjeda Crvene armije označila je prekretnicu u ratu – nakon Staljingrada, njemačke snage bile su prisiljene na povlačenje na svim frontovima istočnog bojišta.
Foto: Wikicommons
Staljingrad je postao simbol sovjetske pobjede i otpora agresoru. Današnji Volgograd i dalje čuva uspomenu na ovu epsku bitku kroz brojne spomenike i memorijalne komplekse, uključujući impresivnu statuu “Majka Domovina zove” koja dominira gradom s brda Mamajev Kurgan.