Počinje godišnje zasjedanje Svekineskog narodnog kongresa
Foto:
Florence Lo
/
Reuters
Kina ove godine planira potrošiti 7,2 posto više novca na vojsku, prema nacrtu proračuna predstavljenom u srijedu na Svekineskom narodnom kongresu, a Peking je najavio i da je cilj gospodarskog rasta za ovu godinu ponovno pet posto.
Premijer Li Qiang pročitao je vladino izvješće u Velikoj dvorani naroda.
– Uložit ćemo napore u snažno povećanje potrošnje i povrata ulaganja te u poticanje domaće potražnje u svim područjima. Pokrenut ćemo posebne inicijative za povećanje potrošnje. Donijet ćemo posebne mjere za povećanje potrošačke moći, poticanje ponude kvalitetnih proizvoda i usluga te poboljšanje potrošačkog okružja. Promicat ćemo rast osobnog dohotka na različite načine, rekao je Qiang.
Dok se u Kini održava Svekineski narodni kongres, brojne reakcije izazvao je neuobičajeno rezolutan i čvrst istup kineske diplomacije.
– Ako je rat ono što SAD želi, bilo da se radi o carinskom ratu, trgovinskom ratu ili bilo kojoj drugoj vrsti rata, spremni smo boriti se do kraja, stoji u objavi kineskog veleposlanstva u SAD-u na platformi X.
If the U.S. truly wants to solve the #fentanyl issue, then the right thing to do is to consult with China by treating each other as equals.
If war is what the U.S. wants, be it a tariff war, a trade war or any other type of war, we’re ready to fight till the end. https://t.co/crPhO02fFE
— Chinese Embassy in US (@ChineseEmbinUS) March 5, 2025
Podatak o povećanju proračuna za obranu na 245 milijarda dolara objavljen je na otvaranju kongresa u Pekingu. Vlada je prošle godine povećala vojni proračun za isti postotak. Kina, nakon Sjedinjenih Država ima drugi najveći proračun za obranu u svijetu.
Predsjednik Xi Jinping je, otkako je preuzeo funkciju 2013. poticao temeljitu modernizaciju vojske, a cilj mu je bio stvoriti vojsku u rangu “svjetske klase” do 2049., koja će štititi vlastite temeljne interese.
Odluka Pekinga o povećanju izdataka za obranu uslijedila je usred napetosti s Tajvanom i kineskim ekspanzivnim i spornim teritorijalnim zahtjevima u Južnome kineskom moru.
Peking taj demokratski otok u Tihom oceanu smatra dijelom vlastita teritorija, no Tajvan ima neovisnu vladu od 1949. godine.
Xi je u više navrata jasno dao do znanja da ne želi odgađati ujedinjenje do unedogled i da, bude li potrebno, to kani postići i silom. Nedavno je Peking pojačao vojni pritisak na Tajvan pribjegavši opsežnim pomorskim manevrima kraj njegovih obala. U sklopu tog pritiska u tajvanski zračni prostor neprestano ulaze kineski borbeni zrakoplovi.
Redoviti sukobi s Filipinima
Kineske snage se redovito sukobljavaju i s Filipinima zbog teritorijalnih zahtjeva u Južnome kineskom moru. Nedavne kineske vojne vježbe koje su uključivale i bojevo gađanje u međunarodnim vodama blizu Australije i Novog Zelanda izazvale su zabrinutost u regiji.
Na početku Svekineskog narodnog kongresa kineska je vlada objavila da kani održati cilj svojega gospodarskog rasta na oko 5 posto već treću godinu zaredom.
S obzirom na aktualne sporove Pekinga s međunarodnim trgovinskim partnerima, među kojima su i Sjedinjene Države, promatrači taj cilj smatraju ambicioznim, a kada je posrijedi domaća potrošna brojke su prilično slabe.
Dok kritičari sumnjaju u točnost kineskih ekonomskih podataka, cilj gospodarskog rasta ipak se smatra važnim pokazateljem smjera vladine ekonomske politike.
#Kina#Politika#Azija#Diplomacija
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!