sreda, 07.01.2026, 13:20 – 15:26
Izvor: RTS
Autor: Rade Maroević
Prodor kineskih brodova preko Arktika, ili Trumpova uzbuna zbog Sueckog kanala budućnosti
Kineski brod “Истанбул бриџ” preplovio arktičku rutu, 7.400 kilometara od Kine do Velike Britanije za 20 dana, dramatično skrativši vrijeme potrebno za transport robe sa Dalekog istoka u Evropu. Globalno zagrijavanje otvorilo je mogućnost da arktička ruta, koja prolazi pored Grenlanda, postane “Суецки канал 21. века”. Tramp je odmah podigao uzbunu zbog navodnog “најезде кинеских бродова”.
Prodor kineskih brodova preko Arktika, ili Trumpova uzbuna zbog Sueckog kanala budućnosti
Američki predsjednik Donald Trump je odmah nakon toga povikao da su vode oko Grenlanda “преплављене” Kineski brodovi, predstavljaju ovaj događaj kao dodatni razlog za preuzimanje kontrole nad ovom teritorijom.
“Гренланд нам је потребан због националне безбедности. То је сада стратешко питање. Гренланд је преплављен кинеским и руским бродовима. Гренланд нам је потребан због националне безбедности, а Данска то не може да уради”rekao je Tramp.
Danska je odbacila Trumpove tvrdnje, rekavši da nema govora o invaziji kineskih ratnih brodova, ali da su Sjedinjene Države više nego dobrodošle da investiraju u Grenland.
Pozivu su se pridružile i lokalne grenlandske vlasti, tražeći da se strane dogovore o daljem razvoju situacije na tripartitnom sastanku američkih, danskih i grenlandskih zvaničnika.
Kinezi su, s druge strane, pozvali Trampa da prestane da se poziva na imaginarno “кинеску претњу како би створио предуслове за себичне интересе”.
Status Grenlanda, danske autonomne teritorije, predmet je oštrih polemika između Washingtona i Kopenhagena od početka Trumpovog drugog mandata u Bijeloj kući, ali je nakon invazije američkih komandosa u Karakasu, otmice predsjednika Nicolasa Madura i niza zapaljivih izjava dobio novu dimenziju.
Viši zvaničnik Trumpove administracije Stephen Mueller je prilično grubo objasnio stav Washingtona, navodeći to “живимо у свету којим управљају снажни и моћни”.
“То су правила према којима се свет равна од постојања”rekao je Miller.
New York Times protumačio je ovu izjavu kao indikaciju da američki lider ne dovodi u pitanje impulzivne nagone već pokušava pronaći načine da ih implementira.
U tom svjetlu se tumači agresivni odnos Amerike prema Grenlandu, ali i NATO saveznicima poput Danske.
Pitanje statusa, drugi put
Na početku Trumpovog drugog mandata Grenland je po drugi put u posljednjih 100 godina postao kamen spoticanja za interese Washingtona i Kopenhagena, jer su Amerikanci neuspješno pokušali kupiti ovo ostrvo odmah nakon Drugog svjetskog rata.
Početkom 1950-ih, pokušaj kupovine zamijenjen je sporazumom prema kojem je Amerika dobila pravo da slobodno gradi baze i raspoređuje trupe na Grenlandu, pod uvjetom da unaprijed obavijesti Dance o tom potezu.
U skladu s tim sporazumom, Amerikanci su izgradili vojnu bazu u Pitufiku na sjeverozapadu ostrva, koja je na kraju postala ključna radarska stanica za praćenje Arktičkog kruga.
Danci i Grenlanđani, s druge strane, upozoravaju da je Trampov interes više vezan za prirodne resurse nego za sigurnost, navodeći da su na ostrvu pronađeni izvori rijetkih zemnih metala, dijamanata, zlata, srebra, uranijuma i titanijum-vanadijuma.
Ukupno, na Grenlandu postoje rezerve 25 od 34 minerala koje je Evropska unija proglasila kritičnim sirovinama. Eksploatacija ovih minerala na ostrvu je zabranjena iz ekoloških razloga.
Grenland ima status autonomne regije u okviru Kraljevine Danske, ali američki potpredsjednik JD Vance je u nekoliko navrata optužio Dansku da nedovoljno ulaže u tu teritoriju, nadajući se da će na taj način dobiti lokalnu podršku za otcjepljenje.
Prolaskom kineskog broda “Истанбул бриџ” duž arktičke rute Grenland je dobio novi geostrateški značaj, jer plovidba sadašnjim rutama, oko Rta dobre nade ili Sueckog kanala, traje između 40 i 50 dana.
Da nije bilo oluja, kineski brod bi putovao za manje od 18 dana.