Iako posljednjih godina pada interes za slobodne zone, njihova uloga i dalje je važna, istaknuo je u srijedu državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivan Rakocija, predstavljajući u Saboru prijedlog Zakona o slobodnim zonama kojim se regulira njihovo osnivanje i upravljanje.
U Hrvatskoj je u 2024. bilo evidentirano šest slobodnih zona (u Zagrebu, Škrljevu, Puli, Rijeci, Splitu i Pločama), prema 14 koliko ih je bilo 2013. godine.
Iako se interes za osnivanje slobodnih zona smanjuje, one ipak pružaju konkurentnost našim tvrtkama, kazao je Rakocija, istaknuvši da kompanije koje rade s trećim zemljama i dalje imaju goleme benefite u vidu plaćanja carina i PDV-a.
Kao osnovni razlog smanjenog interesa naveo je promjenu gospodarskog okruženja, odnosno članstvo u Europskoj uniji, što je utjecalo na carinski i porezni tretman poslovanja korisnika slobodnih zona.
U slobodnim zonama u 2024. poslovalo 48 korisnika s ukupno 1464 zaposlenih i oko 257,2 milijuna eura prihoda. Cilj nam je očuvati poslovanje tvrtki u tim zonama i privući nove korisnike, kazao je Rakocija.
Uz pojednostavljenje procedura za osnivanje slobodnih zona, zakonom se smanjuje i postotak koji korisnici slobodne zone moraju uprihoditi od izvoza s 50 posto na 33 posto.
Također, pojednostavljuje se postupak godišnjeg izvješćivanja o poslovanju slobodnih zona u Hrvatskoj na način da se godišnje izvješće podnosi Vladi, a ne više Hrvatskom saboru. Ta je odredba naišla na kritike i vladajućih i oporbe.
Smanjenje nadzora
Zašto se izbacuje parlamentarni nadzor, upitao je Ante Kujundžić (Klub Mosta), najavivši da zbog toga neće podržati zakon. Smanjenje nadzora dovelo je u nekim europskim zemljama do korištenja slobodnih zona za pranje novca, utaju poreza, skrivanje vlasništva i slično, upozorio je Kujundžić.
Isti razlog zašto ga neće podržati navode i u SDP-u. Doslovno u zakonu piše da su odredbe važećeg zakona kojima se propisuje podnošenje godišnjeg izvješća Hrvatskom saboru protekom vremena zastarjele. Kako je izvještavanje Hrvatskog sabora zastarjelo?, upitala je Marija Lugarić (SDP).
Izostavljanje izvješćivanja Sabora sporno je također Damiru Barbiru (Klub Centra i NPS-a) i Anki Mrak Taritaš (Klub HSS-a; GLAS-a i DOSIP-a).
Zadržavanje transparentnosti
– Želja nam je pojednostaviti proceduru, govorimo o 48 kompanija koje čine promil hrvatskog gospodarstva i nema potrebe administrativno opterećivati kompletan sustav, odgovorio je Rakocija, naglasivši da će se i dalje zadržati potpuna transparentnost jer će izvješća biti dostupna javnosti.
– Niste me uvjerili zašto to radite. Da jedan dan u godini jedan državni tajnik dođe na jednu sjednicu Odbora za gospodarstvo ne čini se kao veliko administrativno opterećenje. Ostavlja se dojam da nešto skrivate, petljate i muljate, rekla je Vesna Vučemilović (NZ), inače članica vladajuće većine. Oporba je kritizirala i da zakon ne nudi ni rješenja i novi smjer za razvoj slobodnih zona.
– Ako se pokaže da pojedine zone funkcioniraju kao poslovne ili skladišne zone bez potrebe za posebnim carinskim režimom, tada treba imati hrabrosti razmotriti daljnju diferencijaciju modela, a ne održavati administrativne strukture koje su same sebi svrha, kazao je Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a).
Tomislav Klarić (Klub HDZ-a) naveo je da, primjerice, Francuska, Njemačka i Češka imaju samo po dvije slobodne zone, a Danska, Portugal i Mađarska po jednu. To govori da ulaskom u EU igramo po novim pravilima, ustvrdio je i prognozirao da će se i u Hrvatskoj broj zona u budućnosti smanjiti na dvije do četiri.
Dubravka Lipovac Pehar (Klub DP-a) napomenula je da važeći zakon koji uređuje slobodne zone potječe iz sredine 1990-ih i potrebno ga je modernizirati.