Nakon izvanrednog sastanka Europskog vijeća o jačanju europske obrane i pomoći Ukrajini premijer Plenković potvrdio je da su zaključci o obrambenoj politici doneseni jednoglasno, dok zbog blokade Mađarske nije bilo moguće donijeti zaključke o Ukrajini, nego su to zaključci predsjednika Europskog vijeća. Ponovio je da zaključci o obrani omogućuju razvoj europske, pa i hrvatske obrambene industrije.
– Kao što sam rekao jutros na dolasku, usvojili smo zaključke kada je riječ o obrambenoj politici, dok umjesto punih zaključaka svih 27, nismo mogli zbog blokade Mađarske usvojiti zaključke o Ukrajini, već je riječ o zaključcima predsjednika Europskog vijeća, gospodina Coste, rekao je premijer Andrej Plenković novinarima.
Dodao je da je sadržaj tih zaključaka u najvećoj mjeri poznat iako je u odnosu na pripreme došlo do nekih, rekao je, sitnih modifikacija, ali prihvaćeni su svi prijedlozi koje je iznijela Europska komisija.
Pet tema važnih za jačanje europske obrane
– Dakle, stvaranje novog fonda za naoružanje i pomoć državama članicama u iznosu od 150 milijardi eura. Druga i važna tema je mogućnost da države članice izdvoje iz ukupnog računanja deficita, izdvajanja za obranu, to je nešto što se dugo očekivalo. Treće je da se dio stredstava koji je u nacionalnim omotnicama u sedmogodišnjem proračunu realocira za pitanja koja mogu biti povezana s obranom. Četvrto je korištenje sredstava Europske investicijske banke, koja slovi kao “zelena banka”, ovaj put za veće financiranje projekata obrane i peto – mobiliziranje privatnoga kapitala za financiranje obrambene industrije, izjavio je Plenković.
Naglasio je kako je to šansa za razvoj cijele europske obrambene industrije, pa tako i hrvatske.
– Kako bi se ojačale sposobnosti, vjerojatno će se ići ka dizanju praga, danas je to 2% na razini NATO-a. Taj će broj zasigurno biti veći, ali o tome će se voditi rasprave. Hrvatska je danas u poziciji da ispunjava zavjet NATO-a od 2 posto BDP-a, naš je plan biti na oko 2,5%, možda i malo više 2027. Kako budemo nastavljali s gospodarskim rastom, tako ćemo imati veće mogućnosti i fiskalne kapacitete za ulaganja u jačanje Hrvatske vojske i naših obrambenih sposobnosti, rekao je Plenković.
Plenković se osvrnuo i na zaključke o Ukrajini
– Kada je riječ o Ukrajini, ključne poruke koje su se mogle čuti proteklih dana, potvrđeno je da se mirovni pregovori ne mogu voditi bez Ukrajine, da Europa mora sudjelovati u tim pregovorima, osobito kad je riječ o europskoj sigurnosti, da se moramo držati temeljnih načela koja su stalno dio naše politike, a to su poštivanje međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, kazao je.
U tom kontekstu, dodao je, treba iskoristititi trenutak nove inicijative američke administracije predvođene predsjednikom Trumpom da pokuša iznaći rješenje koje bi dovelo do toga da prestanu neprijateljstva, da dođe do primirja, prije svega da prestane gubitak ljudskih života, nakon toga da se krene prema mirovnom planu.
Hrvatsko iskustvo reintegracije teritorija
Istaknuo je kako je govorio o tome da Hrvatska na tom planu ima velika iskustva, jer je praktički od 1990. do 1998. imala dio teritorija koji je bio okupiran.
– Posebno mirnom integracijom hrvatskog Podunavlja, uz posebne mjere povjerenja, niz drugih sektorskih, političkih i pravnih koraka Hrvatska je reintegrirala svoj teritorij. Ovo je trenutak da naša iskustva budu ponuđene u tom procesu i da kao konstruktivna članica Europske unije, članica NATO-a i zemlja koja je zaista dala otvorenu, čvrstu i snažnu potporu Ukrajini, nastojimo dati svoj doprinos miru, koji će zasigurno imati svoju novu dinamiku, rekao je Plenković novinarima.
Plenković je dodao da će Komisija predložiti da se u idućem proračunskom razdoblju od 2028. do 2034. godine za obranu izdvoji 100 milijardi eura. U sadašnjem sedmogodišnjem proračunu EU-a za obranu je izdvojeno 11 milijardi eura.
Osim o obrani, čelnici su izrazili snažnu potporu Ukrajini u borbi za pravedan i trajan mir, svi osim mađarskog premijera Viktora Orbana.
– To je bilo očekivano. Orban je napisao pismo u kojem je iznio taj stav, pokušalo se razgovarati, ali on nije promijenio svoj stav, koji je drukčiji od našeg već skoro tri godine, tako da to sada postaje uobičajena situacija, rekao je Plenković.