Šećerna repa bila je obrađena s ovogodišnjim izazovima, očekuje se prinos oko 55 tona po hektaru

rts
Izvor: rts

Matijević Agrara u Mihajlovu prošle godine šećerna repa zasijana je 189 hektara. Zbog loših rezultata u proizvodnji odlučili su smanjiti područja u okviru ove kulture u kompaniji, tako da je rep trajao samo 113 hektara.

“Proljeće je bilo kišno i sjetva se moglo izvršiti vrlo dobro, dobro i pravovremeno, pa smo morali da se poštujemo sa svih 113 hektara, sve biljke su bile uniforme”, kaže Nemanja Račić u Mihajlov.

Dodaje se da će poteškoće u proizvodnji kretati od maja. Samo su dvije litre kiše pale za cijeli mjesec.

“Kao društvo vozimo 20 litara vode po kvadratnom metru. I jun je bio sa razmakom, ali ne bi osjetilo da bi se ne bi osjećao deficit vlage. Suša je bila ekstremna u našem području”, dodao je u našem području.

Korijen šećerne repe koji nije zaljev nije trećin manji nego što je u sustavima za navodnjavanje

Sistemi za zalijevanje također su korišteni prošle godine, ali najveća šteta je zatim nanesena korijenima i truležom za koji se navodi, ne postoji rješenje. Prinosi u vodi bili su 50 tona po hektaru i izlijevanja 20 tona. Ove godine 70 posto površine ispod repa je zaljev, a 30 nije.

“Trenutno postoji razlika između korijena u zalijevanju, što je trećina veličine šećera i preliminarne temperature pokazuju da je probava oko 17,5 posto. Očekujemo povećanje probanja i veličine korijena za još 100 grama”, kaže Račić za još 100 grama.

Uklanjanje repe na ovim parcelama treba započeti oko 10. oktobar.

“Očekujemo oko 60 tona po hektaru, jer smo ove godine došlo do malog napada Cercyja, ove godine imali smo tri puta. Međutim, povoljniji smo za insekte, ali mi uspijemo suzbiti pripreme koje su nam dostupne”, objašnjava.

Visoke temperature ove godine spriječile su razvoj bolesti u šećernom repu

U proizvodnji se puno oslanjaju na preporuke profesije, prije svega, na savetu agronoma i sigurnosti poljoprivredne stručne službe. Na terenu srednje banate RC Zrenjanin pratio je zdravstveni status usjeva šećerne repe na Mihajlovo i Zlatici lokacijama.

“Povećati korijen šećerne repe tokom vegetacije bio je postepen, značajan porast masa korijena”, kaže da Snjegović nije registrovao patogene promjene kao što su truleći i saprofiti, kao i prisutnost korijena šećerne repe.

“U suhom korijenu, nepravilan rast i razvoj suhog zemljišta registrovani su u suhom zemljištu. O formiranim korijenima stvorena je normalnim razvojem. Raseljenje listova i dohvaćanja manje je izraženo u odnosu na prošlu godinu”, objašnjava.

Cerkospora je bila prisutna u talasima, pod kontrolom visokih temperatura i nedostatka padavina. Zbog nižeg noćnog i rane jutarnje temperature tokom ljeta stigao je u oasalno širenje simptoma.

“Primjenom fungicidnih tretmana, infekcije se obično zaustavljaju starije, eventualno zlobnim listovima. To je utjecalo na održavanje dobrog stanja listovnog mase”, države Parađenović.

Zbog manjih prinosa prošle godine, ovaj proljetni proizvođači smanjili su površine ispod šećerne repe

Problemi u prošlogodišnjoj proizvodnji ove godine pogodili su proizvođače da ove godine smanji područja pod šećerom, tako da su tokom proljeća ove kulture masline u odnosu na višegodišnji prosjek.

Najveći izazovi zabilježeni su tokom proljeća zbog nestabilnih vremenskih uvjeta. Sjetva je trajala više od mjesec dana, a dio površine morao je biti predstavljen zbog smrti mladih biljaka. Dugoročni problem u proizvodnji takođe je zaražen i cicade, ali njegov intenzitet značajno je smanjen pravovremenim tretmanima protiv vektora “, kaže Živko Ćurčić, sa terena nacionalnog polja za Republiku Srbiju.

Klimatske promjene, države, predstavljaju veliki izazov za domaću poljoprivrednu proizvodnju. Zato Institut provodi brojne poljoprivredne eksperimente. Fokus istraživanja je optimizacija dužine vegetacijskog razdoblja, racionalno primjena mineralnih hranjivih sastojaka, kao i poboljšanje zaštite od bolesti i štetočina.

“Dugogodišnju obavljanju ovih refleksija cilj je ponuditi smjernice za upravljanje klimatskim promjenama, kako bi se osigurale stabilne prinose i održive ekonomske dobitke, što je preduvjet za daljnji razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poboljšanje ukupne poljoprivredne proizvodnje”, objašnjava ukupnu poljoprivrednu proizvodnju “.

Za razliku od drugih kultura Cijena korijena šećerne repe poznate unaprijed

Poljoprivredna proizvodnja je poslednjih godina podnakvim pritiskom. Od izraženihh koraka do poremećaja u polju terenskih kultura, kako u otkupu i cijenama.

“Međutim, poznata je cijena korijena šećerne repe, što osigurava sigurnije troškove i očekivani prihod u odnosu na soju i kukuruz. Pravo je stabilizirati područja pod ovom kulturom na oko 30.000 hektara”, kaže Ćurčić.

Ove godine očekuje se prinos šećerne repe od oko 55 tona po hektaru, što je na nivou višegodišnjih prosjeka, tvrde stručnjaci. Sadržaj šećera u korijenu je iznad prosjeka, što bi značilo da bi kampanja za obradu šećerne repe trebala biti uspješna.