Još u svom prvom mandatu Donald Trump je Ujedinjene nacije vidio kao klub u kojem se ljudi okupljaju da razgovaraju i dobro se provedu. Zato ponudio alternativu – Komitet za mirna čijem je čelu lično i na neodređeno vrijeme, kao jedini s pravom veta. Članstvo je odredio na tri godine, osim ako se na račun ne položi milijarda dolara – kao garancija trajnog učešća.
“То је председник мира”rekao je državni sekretar Rubio, pošto je u Davosu potpisana Povelja nove međunarodne organizacije s ambicijom uspostavljanja mira u svijetu – samo nekoliko sedmica nakon otmice predsjednika Venecuele, ali i nakon američkog bombardiranja Irana, intervencije u Nigeriji i usred previranja oko akvizicije Grenlanda. Može li forum skrojen za Donalda Trumpa ponuditi korisnu alternativu Ujedinjenim nacijama?
Radmila Nakarada, profesorica mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka, smatra da nema garancija da će cilj tog tijela biti mir i nenasilno rješavanje sukoba.
“Daleko od ovog tijela i da će on sam garantirati da će mir i razumijevanje uzroka sukoba i traženje nenasilnih rješenja biti njegov cilj. On će to riješiti na bilo koji način, sva sredstva su u igri, a oko Grenlanda u nekoj budućoj krizi”, ističe Nakarada.
Pukotine su se već pojavile
Mirovni komitet već stvara pukotine – Španija i Francuska odbile su učestvovati zbog sumnje da potkopavaju UN, dok kanadski premijer Mark Carneynakon spora oko plaćanja za “стално чланство”čak i uklonjen sa liste poziva.
Miloš Vukelić, naučni saradnik Fakulteta političkih nauka, upozorava da postoji potpuna pravna nesigurnost u pogledu obaveza država koje ulaze u takav mehanizam.
“Код Повеље УН знамо шта у њој стоји и знамо на шта се државе обавезују, знамо кад и ко има право вета, да се та повеља може мењати правним средствима, а овде влада потпуна несигурност. Оно што је сигурно јесте да, ако већина сила прихвати да учествује у Одбору за мир, потпуно ће се скрајнути УН и Савет безбедности. То ће бити још један изговор Доналду Трампу да каже да је то нефункционална институција, да нема потребе да је више финансирамо”navodi Vukelić.
Koji je pravni osnov Mirovnog komiteta
Pravna osnova Komiteta za mir je mnogo uža. Jedini međunarodno priznati mandat zasniva se na Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2803, koja se odnosi na obnovu Gaze. Predviđeno je do kraja 2027. godine, uz obavezu podnošenja periodičnih izvještaja Savjetu bezbjednosti.
Marina Kostić Šulejić sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu podseća da se Trampova inicijativa formalno ne tretira kao jednostrano delovanje.
“При чему Русија и Кина нису биле против те резолуције, биле су уздржане. Треба имати у виду да се та Трампова иницијатива не би сматрала унилатералном акцијом или наметањем решења”kaže Kostić Šulejić.
Stav EU i Rusije
Većina članica Evropske unije postupa oprezno – saradnja je moguća samo ako se mandat suzi na pojas Gaze.
I ruski predsjednik je rekao da se jedna od zamrznutih ruskih milijardi može iskoristiti za pomoć Palestincima.
Palestinci u fokusu, šta je prava agenda
Gaza ostaje u fokusu, barem na papiru – demilitarizacija Hamasa, tranzicijska uprava i rekonstrukcija.
Trampov zet Jared Kushner predstavio je investicioni okvir u Davosu, plan vrijedan desetine milijardi dolara, sa slikama “нове Газе”. Osim Kushnera, Trump je u Izvršni odbor imenovao i američkog državnog sekretara i predsjednika Svjetske banke – ukratko, utjecajni politički i korporativni svijet.
Radmila Nakarada upozorava da se iza formalnih ciljeva može sakriti drugačiji plan.
“Један тихи пројекат код неких, а код неких врло артикулисан, јесте да се што већи број Палестинаца исели из Газе. Паралелно тече изузетна хуманитарна катастрофа – поред дејстава израелских снага, 500 људи је убијено откако је примирје постигнуто, а истовремено их убијају и оружје и хладноћа и недостатак хуманитарне помоћи”rekao je Nakarada.
Komitet za mir, stvoren kao mehanizam za brže donošenje odluka tamo gdje UN nije efikasan, ocjenjuje se kao pokušaj institucionalizacije transakciona diplomatijau kojoj su moć, novac i lojalnost jača karta od međunarodnog prava.