Šokantan slučaj trgovine ljudima u Brčkom otkriva zastrašujuću stvarnost krijumčarenja djece. Od 30-ak maloljetnika pronađenih u BiH, šestero ima hrvatske dokumente, ali nisu na popisu nestalih. Istragu vode domaće i strane policijske agencije, uključujući MUP RH i Europol.
O ovoj temi govorili u su gosti emisije HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić: Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, nacionalni koordinator za suzbijanje trgovine ljudima; Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Selma Ilić, voditeljica Službe za zaštitu migranata Hrvatskog Crvenog križa i Tomislav Ramljak, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.
Tahiri: Šokantni slučajevi trgovine ljudima nisu rijetkost, zarađuju milijarde
Šokantan slučaj u Brčkom komentirao je nacionalni koordinator za suzbijanje trgovine ljudima Alen Tahiri te otkrio susreće li se s ovakvim slučajevima.
– U našem dugogodišnjem radu od osnivanja referalnog sustava još od 2002. godine mogu potvrditi da je ovo prvi ovako veći slučaj kada su u pitanju malodobna djeca. No, mi kroz naš operativni tim koji se sastaje svaki mjesec i kojeg predvodim, doslovce za svaku identificiranu žrtvu redovito se sastajemo i raspravljamo što to mi kao Republika Hrvatska možemo još uz sadašnji mehanizam omogućiti tim žrtvama, rekao je Tahiri.
Tahiri je dodao kako je 2023. godine bilo malo više identificiranih malodobnih žrtava u odnosu na ostale godine.
– Vjerujem da je cijela hrvatska javnost apsolutno zgrožena ovim slučajem. Izražavam zabrinutost da još uvijek postoje ovakvi slučajevi. Simptomatično nije samo za Republiku Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu ili jugoistočnu Europu kada je u pitanju fenomen trgovanja ljudima i radna eksploatacija malodobnih građana. To je fenomen koji je zahvatio gotovo cijeli svijet. Kao što sam i to u više svojih javnih nastupa iskazao kroz brojna međunarodna istraživanja nevladinih organizacija, ali i međunarodnih organizacija kada je u pitanju područje trgovanja ljudima, kazao je.
Naveo je kako je procjena da se na tome godišnje ilegalno zaradi preko 150 milijardi eura.
– To je iznimno veliki novac i velik motiv kriminalnim skupinama kako bi tom najvećom povredom ljudskih prava s kojima se može pojedinac susresti, mogli doći do znatno velikih prihoda, istaknuo je Tahiri.
Ramljak o slučaju Brčko: Zastrašujući scenarij trgovine djecom
U slučaju u Brčkom se dosad zna kako neka djeca hrvatski državljani i u Hrvatskoj se ne vode kao nestali. Među privedenima su i roditelji neke od te djece. Što mu to govori iz njegovog iskustva govorio je Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
– Vjerojatno da djeca imaju dvojno državljanstvo ili su zaista dovedena iz Hrvatske u BiH. Nisu evidentirani da su djeca nestala u Hrvatskoj. Vjerojatno su ih roditelji na neki način odveli u BiH, u navedenu kuću. Treba istražiti i istraga će pokazati na koji način i zašto su roditelji uopće odveli djecu tamo, rekao je Ramljak.
Ramljak je i komentirao situaciju da bi roditelj uopće dao svoje dijete nekome na iskorištavanje.
– Ovo je zastrašujući scenarij, zaista je veliki broj djece. Mislim da će istraga pokazati još što će se sve pokazati u tom slučaju. Zaista nadam da nije došlo do nekog fizičkog zlostavljanja ili još gore da nije došlo do seksualnog zlostavljanja djece, što nažalost također nije rijetkost kod ovakvih primjera, rekao je Ramljak.
Ilić: Kako Hrvatska zbrinjava žrtve trgovine ljudima?
Selma Ilić, voditeljica Službe za zaštitu migranata Hrvatskog Crvenog križa, pojasnila je protokole kod zbrinjavanja žrtava trgovanja ljudima.
– U Hrvatskoj postoji uspostavljen nacionalni referalni sustav. U tom sustavu jasno su definirane uloge i zadaće svih dionika, odnosno nadležnih tijela i drugih organizacija pružatelja pomoći. Moram napomenuti, što je specifično kod toga, to je ta žurnost u postupanju. I zaista, kako bi se to omogućilo i što žurnije postupalo po dojavi, odnosno informacije da imamo identificirane žrtve trgovanja ljudima, imenovane su kontakt točke u nadležnim institucijama, rekla je Ilić.
Dodala je da one međusobno razmjenjuju direktno informacije.
– Nakon toga se u najkraćem mogućem roku uspostavlja sustav mobilnih timova za pružanje prvih oblika pomoći žrtvama koji se onda upućuju na teren kako bi obavili inicijalni razgovor, napravili procjenu potreba i na taj način pokrenuli sustav pružanja pomoći i zaštite, pojasnila je Ilić.
Navela je kako je posebno u slučajevima kada se radi o djeci, a posebno kada se radi o odraslim osobama.
– Siguran smještaj je samo jedno od prava koje žrtve kao takve imaju, iako nije nužno. Postoje naravno i slučajevi kada osoba može boraviti u svojoj obitelji, ako je sigurno i ako su svi drugi uvjeti zadovoljeni, ali ima onda pravo na nekakav drugi oblik, na psihosocijalnu podršku, na zdravstvene usluge, nekakvo pravno savjetovanje i slično, kazala je Ilić.
Katkić Stanić: Obitelji u riziku od trgovine ljudima
Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pojasnila je koje su obitelji i djeca u riziku kao žrtve trgovanja ljudima.
– Važno je pojasniti da su procedure kad se radi o djeci koja su eventualno žrtve trgovanja, nešto drugačije nego što su to procedure kad se radi o odraslim osobama. Kad se radi o zaštiti djece se uključuje se ministarstvo, odnosno nacionalni koordinator iz ministarstva pa po proceduri do područnih ureda, rekla je Katkić Stanić.
Nacionalni koordinator sudjeluje od samog početka od identificiranja žrtve.
– Obavlja prvi razgovor s djetetom, pokušava dobiti sve relevantne činjenice koje su mu važne da vidi koji su rizici, što se događa i da bi dalje mogao napraviti prvi plan pomoći i podrške i nakon toga vidjeti što je sve potrebno poduzeti, pojasnila je Katkić Stanić.
Navela je i koje su obitelji u riziku.
– Obično obitelji koje su u riziku su jednoroditeljske obitelji, siromašne obitelji, obitelji koje su izolirane, koje nemaju dovoljne informacije, gdje nema dovoljno kontakata, a nekada i pripadnici pojedinih nacionalnih manjina. Sve one skupine koje su inače u pojačanom riziku, a isto tako su djeca unutar tih skupina u pojačanom riziku od trgovanja ljudima, kao i svim drugim oblicima zlostavljanja i zanemarivanja, rekla je.
Tahiri: Trgovina ljudima sve više zahvaća hrvatske građane
Tahiri je pojasnio je promjene u migracijskim skupinama i novim izazovima u borbi protiv trgovine ljudima.
– Promijenilo se u tim migrantskim skupinama koje su ranije, kad govorimo o prošlom razdoblju, i te žrtve koje su bile identificirane na području Hrvatske, bile su iz naših susjednih država, BiH, Srbije, no u današnje vrijeme to su građani Hrvatske, rekao je Tahiri naglašavajući kako je broj identificiranih žrtava u posljednjih pet godina između 20 do 30, pri čemu je omjer između spolova, muškaraca i žena, sada jednak, dok je ranije bilo puno više žena.
Tahiri je istaknuo i specifičan slučaj gdje je identificirano 14 malodobnih žrtava trgovine ljudima.
– Sve žrtve su također bile izloženi trgovanju ljudima od jednog počinitelja. Naš cijeli referalni sustav je odgovori na vrlo dobar način, rekao je.
Tahiri je također istaknuo važnost međunarodne suradnje.
– Imao smo jedan slučaj prije nekoliko godina kada smo imali identificiranu žrtvu u Hrvatskoj koja nije imala hrvatsko državljanstvo. Željela je otići kod svoje majke koja je bila u Sjevernoj Makedoniji, a imala je državljanstvo Republike Srbije, a nije imala dokumente. Međusobna suradnja nacionalnih koordinatora, svih referalnih sustava Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije izvanredno je odradila svoj posao i u vrlo kratkom roku mi smo tu malodobnu žrtvu doveli k njenoj majci, ispričao je Tahiri.
Gosti emisije “Otvoreno”
Foto: HTV / HRT
Ramljak je govorio o sudbini djece koja postanu žrtve trgovine ljudima.
– Sve ovisi koja je svrha same žrtve, je li to radna eksploatacija, prosjačenje ili vrlo često seksualno zlostavljanje i iskorištavanje samog djeteta. Naravno da vrbovanje može biti na razne načine, u ovom slučaju, kao što je navedeno, su uključeni roditelji. Međutim može doći do otmice ili čak vrbovanje putem interneta, što je vrlo često također slučaj, rekao je.
Iskorištavanje i oporavak žrtava trgovanja ljudima
Ilić najviše radi s odraslim ljudima koji su žrtve trgovanja ljudima. Pojasnila je njihove sudbine.
– Radi se, ja bih rekla, o cjeloživotnoj teškoj situaciji, koja u konačnici rezultira jednim od najtežih oblika iskorištavanja. Naše iskustvo je pokazalo, podjednako i za žene i za muškarce, kako morate biti posebno ranjivi da bi vas netko uspio namamiti, nagovoriti na nešto i da vi zapravo pristanete i povjerujete u to sve, kako trgovanje ljudima i krene, rekla je Ilić.
Navela je kako su to velika obećanja, predobra obećanja za ono što apsolutno nije niti blizu tako.
– Ako se sjetite slučaja roba koji je bio kod Karlovca, koji je bio zaista jedan ekstreman slučaj. Odrasla osoba je bila dovedena na rub, ugrožen mu je bio život. On je bio u stanju da su ga našli u jarku, čovjek je imao 30 kg, završio je u bolnici i nakon toga smo ga mi preuzeli i nije bilo jednostavno pružiti mu pomoć, ispričala je Ilić.
Dodala je kako se podjednako radi i o radnom iskorištavanju i o seksualnom iskorištavanju.
– Dugotrajan je oporavak takvih osoba i nakon toga teško im je stati ponovno na svoje noge. Nije zapravo na neki način ograničeno do kada traje ta podrška osobama koje su u potrebi. Tu je Republika Hrvatska zaista ispred drugih zemalja jer to pružanje pomoći ne uvjetuje toliko sa suradnjom s tijelima kaznenog progona. Mislim da prava koja imaju se zaista ispunjavaju u punom obimu. naglasila je Ilić.
Izloženost djece riziku od kriminala kroz mobilne uređaje
Katkić Stanić istaknula je veliku izloženost djece mobilnim uređajima, različitim aplikacijama.
– To povećava rizik i njihovu ranjivost da ih odrasla osoba na neki način namami i uvuče u lanac kriminala, a da djetetu zaista nije jasno o čemu je izloženo. Često se takve osobe predstavljaju kao njihovi vršnjaci. Namame ih na određene fotografije, traže od njih neke povjerljive podatke, rekla je.
Ispričala kako je u svojoj praksi imala djevojčicu koja je na takav način bila namamljena.
– Bila je pripremljena za prodaju u Italiji, bavljenje prostitucijom. A negdje je na nekoj stranici ponuđeno da se bavi modelingom i manekenstvom u Italiji. Sva sreća da je imala roditelje koji su uspjeli primijetiti da se nešto događa i da smo na vrijeme zaustavili cijelu tu situaciju. Nažalost, neka djeca to ne prepoznaju, kazala je Katkić Stanić.
Nisu samo obitelji koje su siromašne u riziku da im se dogodi strašna situacija.
– Izloženost internetu i vrijeme koje djeca provode te možda nedovoljna educiranost pojedinih roditelja da prate što se događa i koje sadržaje djeca prate može ponekad dovesti do toga da dijete bude također žrtva trgovine i lanca krijumčara, naglasila je Katkić Stanić.
Snimka cijele emisije Otvoreno:
#BiH#Kriminal#Djeca
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!