Suptilna “krađa” na gramima i kvalitetu – pakovanja su smanjena, kupci i inspekcija ćute

rts
Izvor: rts

ponedjeljak, 26.01.2026, 20:25 – 20:26

Izvor: RTS

Suptilno “крадуцкање” na gram i kvalitet – pakovanja su smanjena, kupci i inspekcija ćute

Sve se češće dešava da proizvođači smanjuju količinu proizvoda u pakovanju, održavaju ili povećavaju cenu, a ne menjaju izgled ambalaže. Organizacije potrošača smatraju da su kupci na taj način oštećeni, dok proizvođači šute. Dejan Gavrilović iz Udruženja “Ефектива” kaže da je nepošteno poslovanje kažnjivo, ali da tržišna inspekcija ne primjenjuje član 18. Zakona o zaštiti potrošača. S druge strane, ističe, potrošači ne žele da bojkotuju proizvode čiji se proizvođači tako ponašaju.

“story-text”>

Dejan Gavrilović, u poseti Jutarnji program RTS-a, objašnjava da član 18. Zakona o zaštiti potrošača definiše nepošteno poslovanje kada su potrošači dovedeni u zabludu i donesu ekonomsku odluku koju inače ne bi donijeli.

“Na primjer, ako je neko godinama kupovao 100 grama čokolade, sada je to 90 grama, a nije primijetio da je prilikom kupovine jer nije bio na vrijeme obaviješten, to je nepoštena poslovna praksa koja je kažnjiva. Tržišna inspekcija, međutim, ne primjenjuje taj član i ne kažnjava prodavce. Kazne se kreću od 30 miliona do 20 miliona dinara” Gavrilović.

Prema njegovim riječima, prodavci nisu direktno krivi jer ne proizvode čokoladu, ali u trgovačkom lancu se mogu zaštititi ugovorima i prenijeti odgovornost na proizvođače, sprječavajući takvo ponašanje.

Kilogram umjesto litre jogurta

Gavrilović dodaje da su predlagali da novi zakon obaveže prodavce da, poput naljepnice, naznače promjenu količine proizvoda, ali Ministarstvo trgovine to nije prihvatilo, dok takva praksa postoji u Evropi.

“‘Шринкфлација’ је термин који је постао познат током пандемије јер су се количине и цене производа тада константно мењале. Потрошачи у Србији се ретко буне за, на пример, 50 динара поскупљења, док се у Немачкој често бојкотују производи јер је свест о томе развијенија”ističe Gavrilović.

Napominje da se radi na promeni količine proizvoda u Srbiji “увијенији” način. Na primjer, jogurt neće reći da je smanjen na 900 mililitara, već će umjesto jedne litre pisati kilogram. Također se mijenja i kvalitet hrane, ali je to na deklaraciji navedeno sitnim slovima, tako da potrošači to ne primjećuju.

“Пријава тржишној инспекцији је институционална борба, а све треба пријавити и документавати путем сајта. Заштита колективних интереса потрошача је укинута, па се све своди на процесе ‘један на један’, а потрошачи у то не улазе”zaključuje Gavrilović.

Povezani članci