Sveučilište u Osijeku obilježava svoj dan; premijer dobiva počasni doktorat

Uoči početka svečanosti premijer Plenković sastao se s novoizabranom osječko-baranjskom županicom Natašom Tramišak.

Sve prati Igor Rotim koji se javio za podnevni Dnevnik HTV-a.

Osječko sveučilište je institucija koja je duboko utkana u sve segmente društva grada Osijeka, ali i cijelog istoka Hrvatske. Svojevrstan gospodarski, kulturni i intelektualni zamašnjak, ovo sveučilište u ovom trenutku četvrto je po veličini u Hrvatskoj, treće po starosti, nastalo je na temeljima prve visokoškolske ustanove iz 1707. godine. Bila je to preteča današnjeg Filozofskog fakulteta. Slavi svoj dan od 1975. u ovom obliku, a ime velikog humanista i prosvjetitelja Josipa Jurja Strossmayera nosi ponosno od 1990.

Premijer Plenković i ministar obrane sastali su se prije samoga programa s novoizabranom županicom Natašom Tramišak. Bilo je riječi o velikim projektima koji očekuju ovu županiju u sljedećem razdoblju, a potom se premijer s gostima priključio programu obilježavanja Dana sveučilišta, kazao je Rotim.

– Na prvom mjestu ističemo izgradnju Kliničko-bolničkog centra u Osijeku, temu Centra za gospodarenje otpadom i treća najvažnija stvar, a to su svakako ulaganja u naše osnovne škole, u sustav obrazovanja i u visoku znanost, rekla je Nataša Tramišak, osječko-baranjska županica.

Svi su ovi projekti, poručila je Tramišak, usko vezani uz Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, koje u pedesetoj akademskoj godini obrazuje nove generacije mladih na 14 fakulteta, Akademiji za umjetnost i kulturu i tri sveučilišna odjela.

– S obzirom da imamo ovu novu, modernu zgradu, uvjeti su sasvim adekvatni i može se mjerit sa svim ostalima u Hrvatskoj, pa možda i šire, kazao je Borna Maduna, Građevinski fakultet, 1. godina.

Rektor osječkoga Sveučilišta Vlado Guberac rekao je da to Sveučilište ima tri uloge, od kojih je najvažnija ona nastavna i obrazovna te demografska. 

– Ako Sveučilište nije spremno studentima ponuditi studijske programe koji će ih zadržati na ovome području, onda dolazi do negativnih demografskih trendova, dodao je.

Treća uloga je znanstveno- istraživačka, a u ovome trenutku je na Sveučilištu aktivno 225 znanstveno-istraživačkih projekata te 116 stručnih projekata, a ukupan budžet tih projekata je 39 milijuna eura, dodao je Guberac.

Izvijestio je da su posljednjih godina utemeljena tri nova fakulteta: kineziološki, primijenjene matematike i informatike te turizma i ruralnog razvoja. Imamo i pet studija na engleskom jeziku, studij medicine na njemačkom jeziku te studije za zanimanja koja su deficitarna na tržištu, poput farmacije i logopedije, naveo je Guberac.

Zaslužnim pojedincima i ustanovama na sjednici su dodijeljena sveučilišna priznanja, a dodjelu Plakete osječkog Sveučilišta premijeru Andreju Plenkoviću Guberac je obrazložio iznimnim doprinosom obnovi i razvoju osječkog Sveučilišta, odnosno značajnom financijskom i drugom podrškom u izgradnji studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu.

– Upravo je Vlada predsjednika Plenkovića uspjela uspješno privesti pregovore s Europskom komisijom o izgradnji studentskih domova po cijeloj Hrvatskoj i hvala vam što ste povukli tih 85, jer ne bi bilo domova po Hrvatskoj, a ne bi mi ni gradili ovaj u Osijeku i zato, kada danas mediji budu pisali da je sveučilište u Osijeku dalo najveće priznanje predsjedniku Plenkoviću, onda treba i napisati zašto, jer je on to itekako zaslužio, kazao je prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je obrazovanje – uz demografsku revitalizaciju, zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju – jedan od četiri temeljna prioriteta Vlade RH.

Plenković je na svečanoj sjednici kazao da osječka akademska zajednica danas ima zadaću poticanja izvrsnosti, praćenja globalnih i europskih trendova kako bi Sveučilište u Osijeku, s 1.900 zaposlenika i oko 14 tisuća studenata, pridonijelo jačanju hrvatske budućnosti, odnosno ulaganju u mlade.

Smatra kako je osječko Sveučilište u tome napravilo važne iskorake kada je u pitanju kvaliteta i raznovrsnost studijskih programa, ali i sudjelovanje u europskim sveučilišnim mrežama.

– Vodili smo računa da nam obrazovanje zaista bude prioritet i povećali smo proračun Ministarstva znanosti u proteklih devet godina za 2,8 milijardi eura, što govori da nam je obrazovanje ključ konkurentnosti, gospodarske snage u budućnosti i države u cjelini, poručio je premijer.

Podsjetio je i na ulaganja u predškolsko obrazovanje, jer je u Hrvatskoj izgrađeno, obnovljeno ili dograđeno oko 900 vrtića, a ulaže se i oko 2,7 milijardi eura u obrazovnu infrastrukturu u hrvatskim školama. 

Najavio je također nastavak ulaganja u visoko obrazovanje, i to ne ne samo u infrastrukturu, nego i u brojne istraživačke centre i programe, ocijenivši da će ovi prioriteti omogućiti da Hrvatska u ovome desetljeću zaokruži infrastrukturne ambicije kada su u pitanju ulaganja u školstvo i znanost.

– Put na kojemu smo sada, a to je put odgovornog upravljanja javnim financijama, najvećeg rasta, najveće zaposlenosti i najniže nezaposlenosti, govori o načinu funkcioniranja hrvatskog gospodarstva. Gospodarstva nema bez znanosti, i zato se veselim daljnjem doprinosu osječkog Sveučilišta znanstvenoj zajednici, hrvatskom obrazovanju i gospodarskom razvitku, rekao je Plenković.