“Ни једна од ових активности није директно повезана са господином Тачијем, нити се на било који начин коси са мишљењем које смо имали о њему”rekao je Covey pred Specijalnim sudom za zločine OVK u Hagu, potvrđujući tvrdnje koje su pred njim, na istom mjestu, iznijeli bivši zvaničnici State Departmenta James Rubin i Paul Williams.
Svjedočenje Rubina, Williamsa i Coveya usledili su nakon što je tužilaštvo, u prethodne dve godine, saslušalo 125 svedoka i izvelo oko 3.000 materijalnih dokaza u procesu protiv četvorice bivših čelnika OVK za navodne ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, za koje se terete i po komandnoj odgovornosti.
Osim Tačija, optuženi su i član Generalštaba OVK Redžep Seljimi, šef obaveštajne službe Kadri Veselji i portparol ove formacije Jakup Krasnići.
Tužilaštvo je Kovija suočilo sa dokumentom Specijalnog tima UNMIK policije za borbu protiv organizovanog kriminala s početka novembra 1999. godine, u kojem se navodi da su istražni organi “прикупили око 7.500 имена некадашњих и садашњих припадника ОВК и Косовског заштитног корпуса, за које се тврди да имају везе са нелегалним активностима”.
U tom izvještaju se navodi i da je od bivših pripadnika OVK oduzeto nekoliko desetina ličnih karata. “министарства унутрашњих послова” potpisao optuženi Redžep Seljimi, koji je, uprkos optužbama za otmicu, iznudu, protjerivanje i prijetnje, “несметано наставило да ради без реакције полиције”.
Stvaranje lidera kosovskih Albanaca
Covey je, s druge strane, odgovorio da se sjeća naređenja iz sjedišta Ujedinjenih naroda da se pokrene sveobuhvatna istraga o navodnim zločinima OVK i učešću pripadnika ove formacije u kriminalnim aktivnostima, te naveo da je bilo “кристално јасно да Тачи с тим, ни са акцијама припадника Косовског заштитног корпуса, нема никакве везе”.
Nekoliko visokih zvaničnika međunarodne policije na Kosovu poslednjih petnaest godina isticalo je Džoka Kovija kao čoveka koji je postavljen na mesto zamenika šefa UNMIK-a da bi “чувао Тачија од оптужби за злочине и организовани криминал”.
O tome je govorio pre 15 godina za internet portal Radio-televizije Srbije bivši šef odeljenja UNMIK policije za teške zločine, Stju Kelokkoji je rekao da je Jock Covey “умешао прсте у сваку значајнију одлуку”.
“Био сам потпуно свестан ко је господин Тачи и колики је његов утицај. Међутим, у круговима у којима сам ја деловао, било каква критичка дискусија о њему или његовим сарадницима била је одмах одбацивана. У то време, био сам сведок стварања државника. Било ми је јасно, кристално јасно, да је баш он био изабран и да никада неће бити доведен у везу са било каквим криминалним активностима. И све то упркос чињеници да је имао утицај на убирање пореза, трговину дрогом и белим робљем, оружјем и шверцом разне робе”rekao je Kellock.
General Reinhart, Rugova i Thaci
Tužilaštvo je, s druge strane, citiralo izvode iz dnevnika zamenika komandanta Kfora, nemačkog generala Klausa Rajnharta, koji je, objašnjavajući svoje odnose sa nedavno raspuštenom OVK, tvrdio da mu je Tači više puta pretio da će obustaviti svaku saradnju sa misijama NATO-a i Ujedinjenih nacija. “незадовољан њиховим потезима”.
“Он (Тачи) се понаша као дериште којем не дају играчку коју жели, а играчка су председништво Косова и политичко вођство под кишобраном Кушнерове администрације”prema Reinhartovoj knjizi.
Kovi je, braneći Tačija, rekao da je ova frustracija pokazatelj koliko je bivši politički lider OVK snažno želeo da pokaže važnost saradnje sa UNMIK-om.
“То није дуго трајало”rekao je Covey.
Pomenut je i intervju Redžepa Seljimija, koji se hvalio da je sredinom 1997. godine zajedno sa Tačijem doneo 11 minobacača na Kosovo, a da je u ovoj akciji učestvovao i šef obaveštajne službe OVK Kadri Veselji.
Kovi je takođe ispitivan o ulogama Azema Sulje i Sokolja Bašote na Kosovu.
“Не знам ништа о томе”rekao je Covey.
Azem Sulja, poznat po nadimku Veliki Ujak, bio je jedan od osnivača OVK i tajne službe ŠIK, koja je formirana na početku sukoba na Kosovu, uz pomoć istoimene albanske obaveštajne službe, uglavnom radi jačanja liderske pozicije Hašima Tačija i neutralisanja svih ostalih rivala.
Pored desetak albanskih agenata, angažovanih još 1998. godine, kosovski SIK vodili su Azem Sulja i Džavit Haliti i Kadri Veselji, koji su, osim što su eliminisali potencijalne rivale, nabavljali oružje za potrebe OVK.
Glavne mete napada bili su vidljiviji članovi Demokratske unije Kosova, posebno od trenutka kada se lider stranke Ibrahim Rugova vratio na Kosovo sredinom jula 1999. godine.
U izveštajima UNMIK policije iz tog vremena takođe se navodi da su bivši pripadnici OVK “сумњиче за организовање напада против Срба и да се сукобљавају са британским и француским снагама Кфора”.
Istovremeno, Kovi je rekao da se sjeća ubistva Džemaila Mustafe, novinara i bliskog savjetnika Ibrahima Rugove, ali je dodao da su odgovorni za njegovo ubistvo “екстремисти и кукавице који су покушали да спрече стварање демократског друштва”.
Hashim Thaci je zajedno sa bivšim šefom tajne policije Kadrijem Veseljijem, portparolom OVK Jakupom Krasnićim i bivšim članom Glavnog štaba OVK Redžepom Seljimijem, nakon ozbiljne istrage i saslušanja više stotina svjedoka, optuženi pred Haškim sudom za ubistva, mučenja, zlostavljanja, zastrašivanja i progone među Romima i političkim protivnicima19 među kosovskim Srbima,19. do septembra 1999.
Iz Tužilaštva Specijalnog suda za zločine OVK navode da se četvorica vođa terete za zločine počinjene nad stotinama civila, za koje snose individualnu odgovornost, te da su bili dio sistematskih napada na osobe za koje su vjerovali da djeluju protiv OVK.
Tačijevi branioci Gregori Kiho i Luka Mišetić, koji su svojevremeno uspešno branili hrvatskog generala Antu Gotovinu pred Haškim sudom, prvobitne stavove svoje odbrane zasnivali su na tvrdnjama da bivši politički vođa OVK nije imao stvarnu moć, već da je ona u rukama komandanata operativnih zona.
Analitičari smatraju da će ishod suđenja četvorici komandanata OVK imati potencijalno ogroman uticaj na istorijsko viđenje rata na Kosovu, pogotovo što su kreatori bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije redefinisali koncept vojne intervencije zasnovan na humanitarnim razlozima zarad takve akcije.
Suđenje u Hagu bi, kada se završi, moglo dodatno da rasvetli niz nedovoljno rasvetljenih okolnosti koje su pratile kako nastanak i delovanje OVK, tako i sve što se dešavalo posle poslednjeg rata u 20. veku, do danas.