Među 15 najtraženijih zanimanja u Srbiji su magacioneri, utovarivači i istovarivači, mašinski i građevinski inženjeri, lekari…
Naravno, tu su i programeri i stručnjaci u IT sektoru, ali umjesto pri vrhu, oni su trenutno tek u dvadesetak najtraženijih zanimanja.
“Празнине” na tržištu rada
Zoran Ristić, viši savetnik za ekonomska pitanja Udruženih granskih sindikata Nezavisnost, nudi jednostavno objašnjenje za ovu pojavu.
On pojašnjava da je “vakum na tržištu rada” u IT sektoru popunjen edukacijom stručnjaka iz ove oblasti, a obrazovni sistem nije uspio da obezbijedi dovoljan broj kadrova tehničkih struka potrebnih za izgradnju.
“Ти статистички подаци управо говоре у прилог томе да више немамо ИТ стручњаке као оне који су најтраженији на тржишту Србије, али као најтраженији избијају управо ови кадрови који су некако заборављени у нашем средњем стручном образовању или се на њима није радило у неком претходном периоду, а то су тесари, зидари, армирачи, водоинсталатери…, сви они техничке струке који су потребни за ефикасно функционисање сваке привреде”kaže Ristić za internet portal RTS-a.
Drugi razlog vidi u odlivu kadrova iz Srbije, a kao treći, ništa manje značajan – mladi ne žele naporan fizički rad.
“Реч је о занимањима која јесу физички напорна и велики број младих људи и даље уписује факултете који су углавном друштвено-хуманистичког смера, а техничког смера нешто мање. И управо због тога данас имамо овакву ситуацију на тржишту Србије”smatra ovaj sindikalac.
U “топ три” Od najtraženijih zanimanja u Srbiji, pored građevinskih radnika, navode se i kuvari i konobari, kao i zdravstveni i socijalni radnici.
“Имамо интензиван процес старења становништва и потребе за здравственим услугама постају све веће. Социјални радници такође управо због тог феномена старења становништва недостају. То су све занимања у врху приоритета”objašnjava Ristić.
Trendovi na tržištu rada i strani radnici
Studija tržišta rada koju je početkom ove godine sproveo UNDP u Srbiji predviđa da će se potražnja za radnom snagom povećati sa 125.000 radnika u 2024. na skoro 144.000 do 2026. godine, uz najveću potražnju u sektoru proizvodnje i IT industrije.
Istraživanje je predstavljeno na Kopaonik biznis forumu, a rezultati pokazuju da u Srbiji postoji i velika potražnja u sektoru veleprodaje i maloprodaje.
“Трендови на тржишту рада мењају се брже него икада, и ако се фокусирамо само на тренутну потражњу, увек ћемо бити у заостатку за њима. На пример, у последњих неколико година постојала је огромна потражња за програмерима у ИТ индустрији да би успон вештачке интелигенције направио поремећај на том тржишту у року од само годину дана”izjavio je Jakup Beriša, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji.
Ristić kaže da srpska privreda trenutno nalazi rešenja za nedostatak kadrova u deficitu, ali ne smatra da je uvoz strane radne snage pravo dugoročno rešenje.
“Дугорочно мислим да то није решење за ово преблеме, али у овом тренутку, да немамо те стране раднике имали бисмо још веће потресе на тржишту радне снаге, односно, поставило би се питање ко би обављао те послове данас у Србији”smatra Ristić.
On je uvjeren da je rješenje moguće samo ozbiljnom reformom obrazovnog sistema i većim okretanjem dualnom obrazovanju.
„Potrebe privrede se moraju u većoj meri osluškivati obrazovnim sistemom, i na neki način kadrovi koji završe srednju školu treba da budu zaista spremni da se odmah aktiviraju u privredi, a ne, kao što je to danas slučaj, da ima ljudi koji završe srednju školu, a da nisu ni jedan dan proveli u firmi i bez ikakvog praktičnog znanja“, smatra Ristić.
Nepovezanost između tržišta rada i obrazovnog sistema
Sličnog je mišljenja i Mirza Mulešković, ekonomski analitičar iz Podgorice.
“Генерално, све земље региона се сусрећу са истим проблемима и ово је резултат онога што се дешавало у прошлости и неповезаности тржишта рада и образовног система. Треба нагласити и да осим тих промена, како код нас, тако и у свим земљама региона, данас се сусрећемо са великим проблемом проналаска радне снаге”smatra Mulesković.
To je argumentovano činjenicom da Crna Gora svake godine uveze oko 20.000 radnika.
“Посебно у делу грађевинарства како би привредници могли да задовоље своје потребе и како би могли несметано да раде. Више од 20.000 стране радне снаге Црна Гора мора да увезе како би задовољила потребе самог тржишта рада”naglašava ovaj ekonomista.
Kada je riječ o najtraženijim zanimanjima u ovoj zemlji, ističe da su to i dalje ekonomisti i pravnici, ali da je najveća potražnja za radnicima u sektoru turizma, a zatim u građevinarstvu zbog najvećeg priliva direktnih stranih ulaganja u nekretnine.
“Ми и даље не производимо оне кадрове који су неопходни тржишту рада”ističe Mulesković.
On navodi da u Crnoj Gori u posljednje vrijeme postoji velika potražnja za radnicima koji posjeduju kvalifikacije i vještine u “zelenoj ekonomiji” i digitalnim oblastima.
“Дигиталне вештине су постале обавезне, али ми и даље имамо проблем са проналаском радне снаге”zaključuje ovaj ekonomski analitičar.
Od higijeničara do radnika call centara
U odgovoru Internet portalu RTS, Zavod za zapošljavanje Sjeverne Makedonije navodi da se tržište rada u ovoj zemlji konstantno mijenja, te da su trenutno najtraženija zanimanja: čistači stanova i poslovnih prostora, prodavci, operateri kol centara i konobari.
Međutim, zanimanja iz IT sektora su nesporna.
“U Sjevernoj Makedoniji tržište rada se konstantno mijenja, ali se neke profesije ističu kao posebno tražene, dok se druge susreću sa poteškoćama u pronalaženju posla. Najtraženije profesije trenutno su u oblasti IT tehnologije, a to su programeri i softverski inženjeri, web dizajneri i grafički dizajneri, stručnjaci za cyber sigurnost, analitičari podataka, stručnjaci za mašinsko učenje i umjetnost” agencija navodi.
Grupa traženih zanimanja uključuje ljekare, laboratorijske tehničare, medicinske sestre i farmaceute.
“Nedostatak kadrova uočen je i u tehničko-zanatskim zanimanjima, prije svega električari, zanatlije, tehničari, mašinski i elektroinženjeri, građevinski radnici i arhitekte”, preciziraju iz Zavoda za zapošljavanje.
U oblasti obrazovanja, prema podacima ove službe, u Sjevernoj Makedoniji postoji nedostatak nastavnika, posebno matematike, fizike, jezika i računarstva.
“U posljednje vrijeme raste potražnja za kadrovima u oblasti obnovljivih izvora energije i ekologije, kao i prodaje i marketinga, odnosno traže se stručnjaci za digitalni marketing, menadžeri prodaje, kreatori sadržaja i slično. S druge strane, smanjena je potražnja za zanimanjima vezanim za administrativne poslove, koja su i dalje tražena i često tražena, ali je i potražnja za dodatnim zaposlenima na sjeveru” Makedonija.