Vlada aktivirala klauzulu kojom se izdvajanja za obranu ne uračunavaju u deficit

Do 1,5 posto BDP-a dodatnog izdvajanja za obranu

Inače, klauzulom je predviđeno da godišnje odstupanje od usvojene putanje neto rashoda ne prelazi 1,5 posto BDP-a.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodu sjednice Vlade rekao da je u Daytonu razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom o predstojećem sastanku na vrhu te organizacije koji je predviđen za kraj lipnja u Hagu, pri čemu ga je izvijestio i o planovima Hrvatske za daljnja ulaganja u Hrvatsku vojsku i obrambene sposobnosti, na tragu čega je i danas doneseni zaključak.

– Na prethodnim sastancima uoči sjednice Vlade smo dogovorili da Hrvatska također bude među onim članicama EU-a koja će iskoristiti novu nacionalnu klauzulu da može 1,5 posto BDP-a izdvajati dodatno za obranu, s obzirom na okolnosti na globalnoj i europskoj razini”, rekao je Plenković.

Klauzula u sklopu izvanrednih okolnosti

Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca na sjednici Vlade, Europska komisija je u ožujku ove godine pozvala države članice EU-a da formalnim zahtjevom zatraže aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila definiranih revidiranim okvirom za ekonomsko upravljanje EU-om.

Temeljem upućenih zahtjeva, a nakon ocjene stručnih službi Komisije, Vijeće EU-a donosi preporuku kojom se pojedinoj zemlji članici u razdoblju od 2025. do 2028. godine dozvoljava odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda definiranih preporukom Vijeća EU-a iz siječnja ove godine.

Aktivacija spomenute klauzule, istaknuo je Primorac, odobrava se u kontekstu izvanrednih okolnosti, odnosno pojačanih geopolitičkih napetosti uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, te posljedičnim prijetnjama sigurnosti Unije, koje iziskuju povećanje rashoda za obranu.

Osim spomenutog izuzeća, fiskalna pravila EU-a i dalje su u potpunosti na snazi te će sva fiskalna odstupanja, osim gore navedenih, biti zabilježena na kontrolnom računu zemlje članice EU-a i biti podložna pokretanju korektivnih procedura EU-a, napomenuo je Primorac. Istaknuo je i da Hrvatska za sada nema potrebe za iskorištavanje mogućnosti koja proizlaze iz ovoga zahtjeva.

– No, u kontekstu geopolitičke napetosti, ovo prije svega vidimo kao jednu vrstu osiguranja, ukoliko bude potrebe za korištenje mogućnosti koje proizlaze iz ove klauzule, rekao je Primorac.