Žetva pšenice u punom je jeku, a žetva ječma pri kraju. Jesenas je zasijano 4 posto više pšenice u odnosu na lani. Neke županije prijavljuju rekordne prinose obiju žitarica. Čak do 9 i pol tona po hektaru.
I danju i noću spremnici kombajna pune se pšenicom. Treba požnjeti 146 tisuća hektara u cijeloj Hrvatskoj. Državni prosjek prinosa bit će malo iznad 7 tona po hektaru. Zarada ne bi trebala izostati.
– Ako je 146 tisuća, pa će biti preko milijun. Dakle, to bi ipak trebalo biti i po ovoj cijeni, nešto što se može zaraditi! Negdje se računalo da je 6,5 ili 6,7. granica, break even, da niste u minusu, kazao je Vlado Čondić-Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.
A većina pšenice treće je i četvrte klase, pa tako i proteinski slabija.
– Tu moramo apelirati s razine struke, s razine i ministarstva da se ubuduće sortiment mijenja u korist kvalitetnijih pšenica i da tako proizvođači dobiju bolju cijenu, naglasio je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Hambari se pune, proizvođači su, općenito, zadovoljni. Svjesni su raskoraka u sortimentu.
– Pšenica je bila dobro utrživa roba pogotovo 3. i 4. kategorija u Italiji, pa je to poremetila Ukrajina i rat. Malo je apsurdna situacija da imamo viška pšenice nekih 50 posto čak i 60. Ove godine moglo bi biti skoro duplo, a uvozimo kvalitetniju pšenicu da bi se moglo raditi brašno, rekao je Vlado Čondić-Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.
No i u preradi promijenit će se odnos uvoza i izvoza kako bi Hrvatska prestala biti samo sirovinskom bazom.
Nakon dovršetka izgradnje novih silosa, najavljuju se i novi mlinovi za preradu durum pšenice, kao i pogoni za preradu soje, domaćim novcem.
– Kada otvorimo natječaje i osiguramo prije svega sredstva, nadamo se da će to biti iduće godine, da će se natječaji prvi za mlinove otvarati za durum pšenicu, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Gotovo u pravilu, ako je godina dobra za pšenicu, loša je za kukuruz i druge jarine koje ovise o vodi. Konačno stanje znat će se najesen. Unatoč rekordnoj žetvi oni koji zbog toga priželjkuju jeftiniji kruh, ostat će – razočarani.