Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump rekao je da su SAD zaplijenile sankcionirani naftni tanker u blizini obale Venecuele, u potezu koji je izazvao skok cijena nafte i dodatno eskalira tenzije s Caracasom.
“Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venecuele, veliki tanker, vrlo veliki, najveći ikada, zapravo, i druge stvari se dešavaju”, rekao je Trump u srijedu.
Preporučene priče
lista od 1 stavke
- lista 1 od 1SAD kažu da su zaplijenile naftni tanker kod obale Venecuele
kraj liste
Venecuelanska vlada nazvala je ovaj potez činom “međunarodnog piraterije” i “očiglednom krađom”.
Ovo dolazi dok SAD proširuju svoje vojne operacije u regionu, gdje od septembra izvode zračne napade na najmanje 21 plovilo za koje se sumnja da su trgovali drogom. Međutim, Trumpova administracija nije pružila dokaze da su ovi brodovi prevozili drogu.
Evo šta znamo o zapleni venecuelanskog tankera:
Šta se dogodilo?
SAD su saopćile da su presrele i zaplijenile veliki naftni tanker kod obale Venecuele, što je bila prva operacija te vrste nakon nekoliko godina.
Posljednja uporediva američka vojna zapljena stranog tankera dogodila se 2014. godine, kada su se američki mornaričke foke ukrcale na Morning Glory kod Kipra dok su libijski pobunjenici pokušavali prodati ukradenu sirovu naftu.
Trumpova administracija nije identificirala brod niti otkrila tačnu lokaciju operacije.
Međutim, Bloomberg je izvijestio da su zvaničnici opisali brod kao “brod bez državljanstva” i rekli da je pristao u Venecueli.
Ubrzo nakon što je u srijedu objavila posljednju operaciju, američka državna tužiteljica Pam Bondi objavila je video na kojem se vidi kako dva helikoptera prilaze brodu i naoružano osoblje u kamuflaži kako se spušta na njegovu palubu.
”Danas su Federalni istražni biro, istrage domovinske sigurnosti i Obalska straža Sjedinjenih Država, uz podršku Ministarstva rata, izvršili nalog za zapljenu tankera sirove nafte koji se koristio za transport sankcionirane nafte iz Venecuele i Irana”, rekao je Bondi.
Dodala je da je “više godina naftni tanker bio sankcioniran od strane Sjedinjenih Država zbog njegove umiješanosti u ilegalnu mrežu transporta nafte koja podržava strane terorističke organizacije”.
Stručnjaci kažu da je metoda ukrcavanja prikazana u videu standardna praksa za američke snage.
“Mornarica, obalska straža i specijalne snage imaju posebnu obuku za ovu vrstu misije, koja se zove posjeta, ukrcaj, pretraga i zapljena – ili VBSS”, rekao je za Al Jazeeru Mark Cancian, penzionisani pukovnik marinaca i viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije.
“To je rutina, posebno za obalsku stražu. Vlada je rekla da su snage obalske straže izvršile zapljenu, iako helikopter izgleda kao mornarički SH-60S.”
Koje je plovilo zaplijenjeno?
Prema izvještaju Reutersa, britanska kompanija za pomorske rizike Vanguard identificirala je brod za prijevoz sirove nafte Skipper dok je brod zaplijenjen u srijedu rano u blizini obale Venecuele.
MarineTraffic navodi Skipper kao veoma veliki brod za prevoz nafte koji meri 333 m (1.093 stopa) u dužinu i 60 m (197 stopa) u širinu.
Tanker je sankcionisan 2022. jer je navodno pomagao u transportu nafte za libanonsku oružanu grupu Hezbolah, koju podržava Iran, i iranske snage Kuds.
Škiper je napustio glavni venecuelanski naftni terminal u Joseu između 4. i 5. decembra nakon što je utovario oko 1,8 miliona barela nafte Merey, teške mješavine s visokim sadržajem sumpora proizvedene u Venecueli.
Pre zaplene, tanker je prebacio oko 200.000 barela u blizini Curacaa na Neptun 6 pod zastavom Paname, koji je išao ka Kubi, prema satelitskim podacima koje je analizirao TankerTrackers.com.
Prema podacima o otpremi venecuelanske državne naftne i plinske kompanije Petroleos de Venezuela (PDVSA), brod je također prevozio venecuelansku naftu u Aziju 2021. i 2022. godine.
Gdje je došlo do zaplene?
SAD su saopštile da su zaplenile naftni tanker u Karipskom moru.
Američki zvaničnici rekli su da se akcija dogodila u blizini venecuelanskih teritorijalnih voda, iako nisu dali precizne koordinate.
Podaci MarineTraffica pokazuju da se tragač plovila još uvijek nalazi na Karibima.
Je li američka akcija legalna?
Cancian je napomenuo da je “zapljena sankcionisanih predmeta uobičajena na teritoriji jedne zemlje. To je neobično u međunarodnim vodama”.
“Rusija ima stotine sankcionisanih tankera koji danas plove, ali oni nisu ukrcani”, istakao je on.
Stručnjaci kažu da je nejasno da li je zapljena bila zakonita, dijelom i zbog toga što mnogi detalji o njoj nisu objavljeni.
“U pravnom smislu, ovdje postoje zaista dva sloja: ono što Sjedinjene Države mogu opravdati pred svojim sudovima i ono što se može braniti po zakonu mora“, rekao je za Al Jazeeru Salvador Santino Regilme, politikolog koji vodi program međunarodnih odnosa na Univerzitetu Leiden u Nizozemskoj.
“Domaći, Washington je izgradio široku osnovu za zapljenu tankera u vezi sa izbjegavanjem sankcija… Na tom nivou, vrlo je vjerovatno da će ova operacija biti tretirana kao ‘legalna’ u američkom zakonu,” rekao je on.
Međutim, zakonitost je daleko manje sigurna prema međunarodnom pravu, dodao je Santino Regilme.
SAD mogu tvrditi da je brod bio bez državljanstva. Prema Konvenciji UN-a o pomorskom pravu (UNCLOS), brodovi moraju imati “državljanstvo”.
Vlada Gvajane, susjeda Venecuele, rekla je da je skiper “lažno vijorio zastavu Gvajane”, dodajući da nije registrovan u zemlji.
Ako plovilo vije zastavu pod kojom nije registrirano ili odbija da pokaže bilo koju zastavu, države imaju “pravo posjete”, dopuštajući svojim službenicima da zaustave i pregledaju brod na otvorenom moru – u suštini to znači u međunarodnim vodama.
Ako nakon provjere dokumenata ostanu sumnje u nacionalnost broda, može uslijediti opsežnija pretraga.
“Apatridi jasno otvaraju vrata za ukrcavanje i identifikaciju, ali ne stvara automatski opću dozvolu za provođenje bilo kakvog jednostranog regulatornog režima,” rekao je Santino Regilme. „Taj korak od ‘prava na posjetu’ do potpune zaplene broda i tereta nalazi se u sivoj zoni koju nedavna stipendija eksplicitno opisuje kao ‘jurisdikcionu prazninu’ [a gap in the law] a ne ustaljeno pravilo.”
“Ako je tanker zaista lažno vijorio gvajansku zastavu, SAD ima jači argument da bi se mogao zakonito ukrcati kako bi potvrdio državljanstvo. Da li bi tada mogao zakonito zaplijeniti brod i njegov teret kako bi izvršio čisto američke sankcije protiv stranih aktera, mnogo je spornije u smislu ortodoksnog zakona”, dodao je Santia Re-se.
U prethodnim mjerama izvršenja protiv sankcioniranih brodova, SAD nisu zaplijenile sam brod već naftu na njemu. 2020. godine zaplijenila je gorivo iz četiri tankera koji su navodno prevozili iransku naftu u Venecuelu.
Zakon SAD-a također dopušta Obalskoj straži, koja je izvela ovu operaciju, da vrši pretrage i zapljene na otvorenom moru kako bi izvršila američke zakone, navodeći da “može vršiti istrage, preglede, inspekcije, pretrage, zapljene i hapšenja na otvorenom moru” kako bi spriječila kršenja.
Ali kako je Santino Regilme objasnio, ono što američki zakon dozvoljava i ono što međunarodno pravo priznaje su dvije različite oblasti. „Analitički, to je razlog zašto razumni stručnjaci mogu da se ne slažu“, rekao je on.
Pravne kategorije kao što su ‘broda bez državljanstva’, ‘trgovac narkoticima’ ili ‘teroristički povezana brodska mreža’ često se koriste kao političke tehnologije koje normaliziraju prinudne mjere usmjerene na preoblikovanje političke ekonomije druge zemlje u skladu sa strateškim interesima SAD-a,” rekao je Santo Regilme.
“Iz te perspektive, ova operacija manje liči na direktnu primjenu jasnog pravnog pravila, a više kao još jedan potez u široj strategiji sankcija i zabrane čija je zakonitost prema međunarodnom pravu i dalje veoma sporna, posebno među državama na globalnom jugu.”
Ako SAD nastave s takvim akcijama, to bi moglo povećati troškove poslovanja s Venecuelom, rekao je Francisco Rodriguez, viši istraživač u Centru za ekonomska i politička istraživanja (CEPR).
To bi moglo značajno povećati troškove poslovanja s Venecuelom i ubrzati produbljivanje ekonomske recesije u zemlji, upozorio je on u članku CEPR-a.
Kako je Venecuela odgovorila na zapljenu?
Venecuelsko ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da su “istinski razlozi za produženu agresiju na Venecuelu konačno razotkriveni”.
“To nije migracija, nije trgovina drogom, nije demokratija, nisu ljudska prava – uvijek se radilo o našim prirodnim resursima, našoj nafti, našoj energiji, resursima koji pripadaju isključivo narodu Venecuele”, navodi se u saopštenju.
Ministarstvo je incident opisalo kao “čin piraterije”.
Vlada je dodala da će apelovati na “sva” međunarodna tijela da osude incident i obećala da će braniti svoj suverenitet, prirodne resurse i nacionalno dostojanstvo “apsolutnom odlučnošću”.
“Venecuela neće dozvoliti bilo kojoj stranoj sili da pokuša da oduzme venecuelanskom narodu ono što im pripada po istorijskom i ustavnom pravu”, navodi se.
Koje su potencijalne posljedice za izvoz nafte iz Venecuele?
Stručnjaci kažu da bi zapljena mogla proizvesti kratkoročnu neizvjesnost za izvoz venecuelanske nafte, uglavnom zato što je „ovo prvi put [the United States has]… zaplijenio pošiljku venecuelanske nafte”, rekao je za Al Jazeeru Carlos Eduardo Pina, venecuelanski politikolog.
To bi moglo natjerati otpremnike da oklijevaju, iako je širi utjecaj ograničen, rekao je Pina, budući da “SAD dozvoljavaju kompaniji Chevron da nastavi vaditi venecuelansku naftu”, a američka grupa Chevron ima posebno izuzeće koje joj dozvoljava proizvodnju i izvoz sirove nafte unatoč širim sankcijama.
Chevron, koji upravlja zajedničkim ulaganjima s PDVSA, rekao je da su njegovi poslovi u Venecueli i dalje normalni i da se nastavljaju bez smetnji.
Američka naftna kompanija, koja je trenutno odgovorna za sav izvoz venecuelanske sirove nafte u SAD, povećala je isporuke prošlog mjeseca na 150.000 barela dnevno (bopd), sa 128.000 barela dnevno u oktobru.
Unutar Venecuele, Pina je upozorio da bi taj potez mogao izazvati finansijsku paniku, međutim: “Mogao bi uliti strah, pokrenuti val valute… i pogoršati humanitarnu krizu.”
Kako će to uticati na odnose SAD i Venecuele?
Diplomatski, Pina je rekao da tu akciju smatra političkom porukom venecuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru, napominjući njeno vrijeme – “istog dana kada [opposition leader] Maria Corina Machado dobila je Nobelovu nagradu” – i nazvavši to „gestom snage… da podsjetim da [the US is present in the Latin American region].”
Maduro je dugo tvrdio da napadi Trumpove administracije na brodove na Karibima i istočnom Pacifiku zapravo nisu usmjereni na sprječavanje prometa droge, već su dio plana za promjenu režima u Venecueli. Trump je odobrio operacije CIA-e u Venecueli i dao oprečne poruke o tome da li bi razmišljao o invaziji na kopno.
Ovu najnoviju akciju analitičari vide kao dio šire strategije pritiska na Madurovu vladu.
Ovo je svakako eskalacija osmišljena da izvrši dodatni pritisak na Madurov režim, uzrokujući njegov interni lom ili uvjeravajući Madura da ode, rekao je Cancian.
“To je dio niza američkih akcija kao što je slanje Forda na Karibe, ovlašćivanje CIA-e da krene protiv Madurovog režima i izvođenje preleta bombardera i, nedavno, F-18.”
Cancian je dodao da šire značenje operacije zavisi od toga šta sledi.
“Svrha takođe zavisi od toga da li će SAD zapleniti dodatne tankere,” rekao je on. “U tom slučaju ovo izgleda kao blokada Venecuele. Budući da Venecuela toliko ovisi o prihodima od nafte, nije mogla dugo izdržati takvu blokadu.”
